Afleveringen
-
Send us a text
Bh. glumac, voditelji, za mnoge, jedan od “jačih likova” na regionalnoj javnoj sceni, Dragan Marinković Maca, ovoga petka dolazi kod Elvira Lakovića Lake. Niste valjda mislili da će ovaj podcast proći bez sudara dva (sasvim autentična i potpuno različita) titana?
Pa izvolite! Ko je za smijeh, biće smijeha. Ko je za turu ozbilje, biće i toga. Oni znatiželjni, čuće neke stvari koje nikada nisu čuli, ali svima vama, gdje god bili, obećavamo da ćete iz ovih 90-ak minuta razgovora ponijeti nekoliko zaista lijepih i važnih poruka.
Prisjetio se Maca svojih prvih dječačkih, ali ozbiljnih i teških poslova, studentskih dana na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu u klasi profesora Admira Glamočaka, tacne i haram para, pa je našem voditelju spontano na pamet palo pitanje - kako uopšte znamo da li nas neko zaista voli i da to nije zbog nekog interesa i novca i da li bi, primjera radi, žene fudbalera voljele svoje muževe i da su pekari?
- Što se tiče žena fudbalera, mislim da bi voljele svoje muževe i da su pekari, pogotovo kada odu na posao. Taj život je laž, fejk, iako ne mora značiti da su svi takvi. Imaš ti drage ljude u svemu tome koji su ujedno i bumbari. Ali svi te vole kad imaš para, kokuze niko ne voli. Prvo, kokuzluk je prelazna boleščina, zato ja uvijek kažem: “Da Bog da svi bili milioneri jer ako oko mene budu bumbari, onda ne mogu ni ja biti zucko.”. Niko te ne voli kad si kokuz i takav ne valjaš ni sebi, ni drugima. A kako znaš da te neko voli? Znaš tako što jednostavno vidiš i osjetiš. Pare jesu neophodne, ali para imaš onoliko koliko si ih potrošio, sve drugo je uzalud, kazao je Maca.
Zbog čega francuski poljubac nikako ne bi mogao biti bosanskohercegovački, zašto je važno da djeca samos
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj epizodi podcasta Oslobođena istražujemo ključne poveznice između žena, mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na implementaciju Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a, poznate kao Agenda „Žene, mir, sigurnost“. Kroz razgovore s našim gošćama analiziramo kako ova međunarodna agenda doprinosi unapređenju ljudske sigurnosti i osnaživanju žena da postanu aktivne sudionice u procesu izgradnje mira.
U okviru ovog izdanja, također skrećemo pažnju na „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, globalnu kampanju koja se obilježava svake godine od 25. novembra do 10. decembra. Kampanja naglašava hitnu potrebu da se zaustave i osude svi oblici nasilja prema ženama, a njen cilj također odražava principe Agende „Žene, mir, sigurnost“.
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, razvila je državne strategije za integraciju rodnih pitanja i vodila procese razvoja i usvajanja Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH.
- Negdje sam čula da za donošenje politike treba pola godine, za donošenje zakona godinu do dvije, a za mijenjanje svijesti 20-30 godina, ističe Filipović-Hadžiabdić.
Dr. Branka Antić Štauber, predsjednica Udruženja “Snaga žene” iz Tuzle, već decenijama posvećeno radi sa osobama koje su preživjele najteže oblike trauma.
- Žene su prepoznate kao ključni agenti promjena kroz ovu Agendu, jer kada im se omogući pravo mjesto u svim društvenim područjima - ekonomskoj, socijalnoj, religijskoj i kulturnoj sferi - one mogu pokazati najbolje što znaju, kazala je Antić Štauber.
Maja Savanović Zorić, psihologinja i sistemska porodična psihoterapeutkinja iz Prijedora, predsjednica je Udruženja građana “Psiholuminis”. Njeno dugogodišnje iskustvo uključuje rad na prevenciji nasilja u porodici i sprečavanju femicida.
- Mislim da se mi, kao društvo, nismo dovoljno bavili time, pa sada možda dolazi trenutak kada nove generacije pokušavaju shvatiti kakve sve posljedice rat i trauma donose. Mnoge žene su pretrpjele ili svjedočile traumatskim iskustvima, a nisu imale ni odgovarajuću podršku ni smjernice za suočavanje s tim, poručila je Sava
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Uspješan mladić koji je studirao Ekonomski fakultet u gradu Peć na Kosovu, krajem 90.-ih godina prošlog stoljeća došao je turistički u Sarajevo i zaljubio se u grad i ljude. Odlučio je da napusti sve te se preseli u glavni grad BiH i tu nastavi studije.
Taj mladić je danas uspješan biznismen, osnivač je i direktor Ećo Company. Njegovo ime je Suad Ećo i baš on je gost nove epizode podcasta Životna škola.
Prvi kontakti sa poslovnim svijetom krenuli su jako rano, u okviru male porodične firme njegovih roditelja. Teme i priče koje je slušao od malih nogu, u krugu porodice i van kuće, su bile poduzetničke.
Danas, kao izgrađen biznismen, Suad pokazuje strast prema stvaranju prilika za mlade u BiH i često ističe kako se uspjeh može postići čak i u izazovnim lokalnim uvjetima. Njegov savjet mladima je da kontinuirano rade na sebi, donose jasne odluke o svojoj budućnosti i izbjegavaju stagnaciju. Njegov društveni angažman i interes za podršku domaćoj privredi odražava želju da stvori povoljnije poslovno okruženje te se zalaže za zakonske promjene koje bi olakšale rad domaćim preduzetnicima.
Činjenica je da mlade ne privlače poslovi u drvno-prerađivačkoj industriji, a Suad kaže da su svi svjesni problema, a u tom problemu se nalaze i zemlje u okruženju.
- Mi pokušavamo da damo neka rješenja u kontekstu da pokušamo da zadržimo mlade u BiH i da preokrenemo priču. Nedavno je bio podatak da 15. 000 radno sposobnih mladih ljudi završi u Sloveniji, pa dalje prema EU. Za tri godine to je 45. 000, to je taj nedostatak koji fali domaćoj industriji i privredi. Moramo se okrenuti ka stvaranju boljih uslova za radnike, veće plaće i bolji standard i kvalitet života. treba se desiti rasterećenje privrede kako bi došlo do značajnijeg povećanja plaća. Ono što moramo svi priznati je da imamo jako male plaće i pitanje je kako ti građani preživljavaju, kaže Suad.
Kroz razgovor smo istražili Suadov pristup inovacijama u industriji namještaja, njegov pogled na značaj obrazovanja i usavršavanja zaposlenika te način na koji njeguje povjerenje kupaca, što je ključ z
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 41. epizode podcasta (IN)Direkt je Nermin Šabić, nekadašnji reprezentativcem Bosne i Hercegovine, profesionalni fudbalerom s bogatom međunarodnom karijerom, te iskusni fudbalski trener. Šabić je karijeru započeo u svom rodnom gradu Zenici, a već kao tinejdžer nastupao je za prvi tim Čelika u tadašnjoj Prvoj ligi Jugoslavije.
- Kriza u klubu. Trebalo je izvući sezonu jer je Čelik u tom periodu bio i kažnjen oduzimanjem bodova, sezona 08./09. Palo je na Kemu da vodi ekipu. Zahvaljujući i njemu i čitavoj situaciji, dobili smo priliku. Nije bilo idealno, ali dobili smo priliku da nastupamo, igramo i prezentujemo se. Poklopilo nam se puno stvari, prisjetio se Šabić svojih početaka.
Nakon što je kratko bio dio slavne Crvene zvezde, zbog ratnih dešavanja prelazi u Hrvatsku, gdje ostavlja dubok trag igrajući za klubove poput Dinama Zagreb (tadašnjeg Croatia Zagreb), Osijeka i Zagreba. U dresu Dinama osvojio je tri uzastopne titule šampiona Hrvatske i dva Kupa, a zatim je sa Željezničarom osvojio titulu i poslije Kup.
Njegova međunarodna karijera vodi ga čak do Kine, gdje je tri sezone igrao za Changchun Yatai, da bi se na kraju vratio u Čelik, klub u kojem je 2010. zaključio svoju bogatu igračku karijeru. Svoj igrački debi i svoju posljednju utakmicu karijere igrao je na Bilinom Polju.
Na reprezentativnom nivou, Šabić je bio dio U21 tima Hrvatske te potom A selekcije Bosne i Hercegovinu, za koju je odigrao 36 utakmica i postigao jedan gol.
Nakon aktivne karijere, Šabić se okrenuo trenerskom poslu, vodeći klubove poput Zvijezde Gradačac, Mladosti Doboj Kakanj i TOŠK Tešanj, dok je na međunarodnoj sceni bio trener u Kini. Posebno se ističe i njegova uloga selektora U17 reprezentacije Bosne i Hercegovine. Nedavno je obavljao funkciju pomoćnog trenera u Željezničaru, radeći uz trenera Bruna Akrapovića.
U ovoj epizodi (IN)Direkta, prisjetili smo se Šabićevih početaka u Čeliku, Drugoj ligi Jugoslavije i njegovom putu u Crvenu Zvezdu. Nezaobilazna priča je bilo njegovo nepotpisivanje ugovora u Hajduku i odlazak u Dinamo. Ispričao nam je kako je došlo do potpisa na Grbavici, teškoj povredi koju je doživio i kako je bilo sa
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Bosna je našla svoj put. Pod ovim naslovom i egidom Smrt fašizmu - sloboda narodu, izašao je četvrti broj Oslobođenja, 15. decembra ratne 1943. godine. Tekst potpisuje dr. Vojislav Kecmanović, koji nas iz prve ruke informira o zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine. O atmosferi koja je vladala u Mrkonjić Gradu, iskazima delegata, ali i o značaju ovog događaja i donesenih odluka, reportažni zapis potpisuje Skender Kulenović. Danas se uobičajeno kaže da je tada potvrđena državotvornost naše zemlje, kao ravnopravne republike bivše Jugoslavije. I Dejtonski sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine su praktični sljednik odluka ZAVNOBiH-a. Zato, sretan Dan državnosti! Danas je našem Oslobođenju uručena Povelja ZAVNOBiH-a, za izniman doprinos očuvanju tekovina antifašizma. I naš večerašnji gost dobitnik je Povelje, on je Bosnu i Hercegovinu opjevao, prepjevao i gdje god ode ponese dio BiH sa sobom. Za svaki slučaj.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, Davor Sučić, Sula, u narodu najpoznatiji kao Sejo Sexon, lider kultnog benda Zabranjeno pušenje.
Šta je za Sulu Bosna i Hercegovina? Kako se doimamo iz Evropske unije? Ide li u Beograd? Gdje je danas Srbija?
"Pamtim to kao da je bilo danas", nije samo stih iz jedne od nezaboravnih pjesama već i naslov knjige koju potpisuje s Borom Kontićem. Kako je nastala? Kako bi opisao današnje Sarajevo?
Pušenje sprema novi koncert u Sarajevu, 27. decembra u BKC-u: po čemu će se razlikovati od dosadašnjih?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Kada nas neko udari u cjevanicu prebrojimo sve zvijezde, a udarac iste jačine, npr. u rame, nas neće toliko zaboljeti. Zašto je to tako, pitali smo u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, prof. dr. Almu Voljevicu, doktoricu medicinskih nauka koja je i redovna profesorica na Medicinskom fakultetu UNSA na Katedri za anatomiju čovjeka.
Ljudsko tijelo je puno zagonetki, neke smo otkrili, ali mnogo je onih koji još stoje ispred nas. Anatomija našeg tijela je jedan od najtežih, ali i najzanimljivih predmeta koji studenti medicinskog fakulteta mogu izučavati.
Profesorica Voljevica nam je otkrila šta je to zajedničko kuku i oku, šta je fascija, zašto imamo više kostiju kada se rodimo, nego kada odrastemo i zašto bilderi imaju savijene ruke.
Prisjetila s e profesorica i jedne anegdote sa predavanja, kada je studentima govorila o tome kako beba dok je u majčinom stomaku ne diše dok se ne rodi.
- Kada dolazimo na ovaj svijet mi udišemo jer ne dišemo dok smo u utrobi majke, dobivamo kiseonik preko pupčanika, kada se odvojimo od majke i izvade nas vani mi prodišemo. Taj prvi udisaj je jako bolan, i kažem studentima da je dolazak na ovaj svijet bolan, a Boga mi i odlazak sa ovog svijeta, na šta meni jedna kolegica dobacuje: "Profesorice, i sve između", prepričava prof. Voljevica.
Kaže da su njena predavanja prave bisernice.
- Molili su me studenti da prije nego započnemo ispit da prouče dovu i ja naravno pustim, a onda jedna kolegica vadi mobitel, ja je upitam šta to radi, ona odgovara da je nova dova i da je nije još naučila. Krasni su studenti, podmlađuju me svake godine. Svaka generacija ima nešto svoje. Pravili su mi od arterija nerve i obrnuto. Volim djecu koja imaju duha i koja pokušavaju da me šarmiraju, a onda ja kažem "Molim vas nemojte mi treptati, ja sam udata i majak sam dvoje djece", priča profesorica kroz smijeh.
Saznali smo od profesorice i zašto nas zaboli oko kada se udarimo u mali nožni prst, kako kisik putuje kroz naše vene, a koji organ potroši najviše kisika.
U novoj epizodi podcasta možete saznati i zašto svi imamo iste organe, nos, oči, usta, uši
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Ove subote U kontru sa Draganom Markovinom dolazi Igor Štiks, pisac i univerzitetski profesor. Objavio je nagrađivane romane Dvorac u Romagni i Elijahova stolica, koji su do danas prevedeni na petnaest jezika, te roman Rezalište. Dobitnik je francuskog odlikovanja Vitez umjetnosti i književnosti.
Štiks je svoj rodni grad posjetio povodom zatvaranja izložbe "Labirint devedesetih" u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, čiji je jedan od koautora.
Sa Markovinom je govorio o tome postoji li još uvijek Jugoslavija kao kulturni prostor.
Razgovarali su o sličnostima i razlikama Beograda, Sarajeva i Zagreba danas, o pitanju zajedničkog jezika i o tome hoće li uopće naš jezik preživjeti u suvremenom svijetu. Štiks je potpisnik Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika.
Pričali su o književnom tržištu i odnosu Srbije i Hrvatske prema regiji u cjelini, o izglednom demografskom slomu koji nam prijeti, kao i o njegovom FK Sarajevo i o tome zbog čega nema više petokrake u grbu kluba.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Za sve Jelene i za sve nas koji i dalje uživamo u njihovoj muzici, za sve buduće generacije kojima smo dužni ispričati priču o bendu koji je ispisao crtice mnogih mladosti, ovog petka, u podcastu Opet Laka, ugostićemo Mišu Bartulicu, osnivača i vođu grupe Bolero.
Samouki muzičar iz Livna, autor tekstova, muzike i aranžmana obožavanih pjesama ovog muzičkog sastava, priznao nam je da je za njegov muzički put najzaslužniji njegov otac, prisjetio se dvodnevne pijanke uslijed poraza Želje, palačinki koje je pravio Tifi, školskih dana i svojih 10 jedinica od 11 predmeta.
Zapitala su se ova dva umjetnika kuda je to nestala empatija i ljubaznost, a Bartulica nam je ispričao priču o svojim velikim mladalačkim snovima.
- Sa dvadeset godina sam zamišljao neki bolji svijet. To je neko moje, takozvano, ludilo, i u muzici, i u načinu života. Mislio sam da će se za dvadeset godina sve popraviti, da će biti super, da neće biti ratova… Čak je i Oliver Dragojević u svojoj pjesmi pjevao “2002. godine, godine na svitu, ajme ča će tek onda lipo bit, lipo bit u Splitu”, bila su neka očekivanja da će biti bolje. Sva ta misao da će biti bolje, iz ove pozicije izgleda malo blesavo. Elite diktiraju današnjicu. Koji je to domen, koji su to ljudi, to je drugo, ali u svakom slučaju ne idu prema čovjeku. Ljudska kategorija dobronamjernost, koja je možda i najvrijednija, nestala je potpuno. Empatija, ljubaznost, također. Možda bi to sve trebalo vratiti kao predmet u školu, kazao je Bartulica.
Laka je svog sagovornika, očekivano, podržao i, još više očekivano, predložio dodatni predmet - radovanje tuđoj sreći, kao sposobnost koja danas mnogima nedostaje.
- Iako generalno izgleda tako da, čim imaš neki uspjeh, ljudi ti zavide, nisu baš svi takvi. Ali, nije dobro što je implementirana mržnja među ljude. Preko ratova i svega što nam se dešava, mržnja se samo pojačava, ne prestaje. Dobio sam nedavno neki link od nekog prijatelja gdje dva američka generala razgovaraju o nekom sofisticiranom oružju za budućnost. Ali, u čemu je stvar, oni to prave, kao, u odbrambene svrhe. Ne znam kuda ovo vodi. S obzirom da je sada ta nanotehnologija, vjerovatno će pravit
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U narednih 50 godina Bosna i Hercegovina bi mogla ostati na milion i po stanovnika, podaci su istraživanja Ujedinjenih nacija. Iz naše zemlje odlaze i zaposleni, i nezaposleni, a najviše mladi. Posao u zemljama Evrope, najviše u Njemačkoj i Sloveniji, tokom protekle godine, posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, pronašlo je skoro 13. 500 ljudi, što bi značilo da je svakog dana iz naše zemlje otišlo 35 ljudi.
Na ovu temu ćemo razgovarati sa Mersihom Mimom Mehić, direktoricom Kolektiv d.o.o., vodećom kompanijom koja se bavi posredovanjem pri zapošljavanju u BiH. Pitanje koje se sve češće postavlja uspješnim pojedincima iz BiH jeste: "Zašto ste ostali ovdje, kada biste mogli ostvariti još veći uspjeh negdje u inostranstvu?". Ova dilema donosi sa sobom mnoge aspekte -finansijske, profesionalne, ali i emocionalne. Mima će nam otkriti koji je bio motiv da ostane te koje su to posebne vrijednosti i vještine koje naši ljudi nose, a koje ih čine konkurentnim na globalnom tržištu.
- Sticajem različitih okolnosti ostala sam ovdje. Svakako, jedan od tih razloga bio je i pritisak roditelja da preuzmem porodični biznis. Svaka naredna pozicija koju sam preuzimala, imala je određeni dodir sa inostranstvom. Imala sam priliku da budem jedan od osnivača kompanije koja je radila u BiH, a isključivo za strano tržište. Radili smo projekte savjetovanja i pružanja usluga za tržište Amerike i Velike Britanije. Ono što sam u tom periodu zapravo naučila je koliko naši ljudi vrijede. U kontekstu prilagodljivosti, fleksibilnosti, različitih tehničkih, ali i jezičkih vještina. Sve su to razlozi zašto su naši ljudi tako traženi. Zapravo, usluge koje smo pružali globalnim korporacijama bile su zaista na nivou bilo kojih drugih usluga koje su neke globalne firme pružale, kaže Mima.
Svi mi koji smo ostali u BiH, imamo svoj razlog zašto ne napuštamo ovu zemlju. Adriana Švraka, direktorica centra za jezike Glossa, već 20 godina radi u obrazovanju, a danas vodi vlastitu firmu. Kako izgleda njen pogled na život i rad u BiH, zašto smatra da je u ovom okruženju postigla maksimum i kakav je njen stav o promjenama među generacijama koje je učila i
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 40. epizodi podcasta (IN)Direkt ugostili smo crnogorskog fudbalera i trenutno najkorisnijeg igrača Željezničara, Aleksandra Boljevića. U 13 utakmica aktuelne sezone Premijer Lige, postigao je pet golova i tri asistencije.
Rođen u Podgorici, Boljević je prve fudbalske korake napravio u omladinskom pogonu Zete, gdje je debitovao za seniorski tim s 16 godina. Tokom tri sezone u Zeti odigrao je 43 utakmice i postigao osam golova, što mu je osiguralo transfer u holandski PSV. Iako je za prvi tim PSV-a nastupio samo jednom i to u šampionskoj sezoni, Boljević je sticao iskustvo u drugom rangu holandskog nogometa nastupajući za PSV U21.
Njegov profesionalni put zatim ga vodi u Belgiju, gdje je naredne tri sezone igrao za Waasland-Beveren, potom za Standard Liège te Eupen na posudbi. U prvom razredu belgijskog fudbala je skupio 139 nastupa, a za reprezentaciju Crne Gore je odigrao 26 utakmica i postigao dva gola. Nakon polusezone u Hapoelu iz Tel Aviva, Aleksandar se vraća na Balkan, potpisavši za Željezničar.
- Kad sam potpisao za Želju, tu nije nikakvih pregovora bilo. Bukvalno, oni su mene prvo zvali i ne javljaju se ljudi par dana. Nema nikoga. I ja zovem sportskog direktora. Šta se dešava? Samo da znam je li to ok ili nije. Nas je, kaže, sramota da tebi ponudimo ugovor. Ja mu tu kažem da nisam pitao kakav je ugovor nego ima li ili nema. Rekoh, šalji šta možete da date. Nema pregovora, nema ništa. Ne pitam za pare. Šalji ugovor, potpisujem i dolazim sutra. Eto, to je ta priča kako sam ja stigao u Sarajevo, prisjeća se Boljević.
Razgovarali smo o njegovim počecima u Zeti, kako je došlo do transfera u PSV i izazovima sa kojima se susreo kao mlad igrač u inostranstvu. Dotakli smo se uspomena i lekcija stečenih u Belgiji te razloga odlaska iz Izraela. Boljević nam je otkrio kako je došlo do kontakta i potpisa ugovora sa Željezničarom. Nezaobilazne teme su bile prethodna sezona, čekanje utakmice u tunelu dok stadion pjeva himnu i tri sarajevska derbija koja je igrao.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Problemima u našoj zemlji nikad kraja: taman kad se vladajuća većina na državnom nivou uspjela sastati i obećati - makar i smrznuti - novi sastanak, uslijedio je ledeni tuš, u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine nije bilo većine. Do potresa je došlo u klubovima hrvatskog i srpskog naroda. Iz SNSD-a požurili su da optuže opoziciju u Republici Srpskoj, koju tituliraju manjinskom voljom srpskog naroda, da pravi neprincipijelne dilove sa Bošnjacima, dok je lider HDZ-a Dragan Čović načas prestao biti optimista i čak ustvrdio da većina uopće ne postoji. No, 24 sata kasnije lideri stranaka većine sastali su se u Banjoj Luci, pohvalili dogovorima o evropskom putu Bosne i Hercegovine, a onda je i Vijeće ministara demonstriralo da umije donositi odluke. Šta se dešava?
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, državni poslanik i lider Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.
Kako komentiriše posljednja dešavanja u Domu naroda? Možemo li sada očekivati napredak ka Evropskoj uniji? Gdje je naše mjesto pod suncem - u Evropskoj uniji ili BRIKS-u?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gošća Amira Vuka Zeca u novom izdanju podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je Snježana Kopruner inžinjerka mašinstva i magistrica tehničkih nauka, direktorica firme "GS-TMT" iz Travnika. Rođena je u Benkovcu, sa nepune tri godine odlazi u Zadar gdje je završava osnovno i srednje obrazovanje, a Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) završava u Zagrebu, potom odlazi u Njemačku.
Radila je za jugoslovenski Bagat i nekoliko njemačkih kompanija, a onda se ukazala poslovna prilika da 2004. kupi jedan od pogona nekadašnjeg jugoslovenskog giganta tvornice mašina "Bratstva" koji se nalazi u Travniku. Od tada kontinuirano ulaže u bosanskohercegovačku privredu, kreira novi poslovni ambijent u Travniku i u Prozor-Rami, gdje je nedavno otvorila novi proizvodni pogon.
Načelniku općine Jozi Ivančeviću predložila je da se ime poslovne zone iz "Izlaza" promijeni u "Ulaz" te da Rama postane mjesto u koje će se ljudi vraćati. U pogonu tvornice "GS - Rama" trenutno je zaposleno 70 radnika, a u planu je zapošljavanje njih ukupno 250.
Snježana Kopruner uložila je značajna sredstva u obnovu kuće Ive Andrića u Travniku, a trenutno, finansijski pomaže projekat renoviranja Hasanpašića kule, također u Travniku.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Dobre vijesti stižu iz Oslobođenja - ovog petka uživamo u čak 88 minuta sa Zoranom Kesićem jer je našem Laki 24 minuta, ipak, bilo malo.
Ovaj televizijski voditelj i satiričar, poznat po svojoj direktnosti i neumoljivom smislu za humor, u ovako velikoj minutaži, nije bio ništa manje ispirisan nego obično.
Laka, zakleti feminista, i ovoga puta je započeo temu o položaju žena danas, ističući da se u svijetu, u kojem muškarac vlada 150 hiljada godina, žena i dalje posmatra kao “stvar za izbacivanje djece”, pranje donjeg rublja muškarcu i kao neko ko upravo muškarca treba slušati. Kesić je, ipak, drugačiji i, kako sam kaže, atipičan, kada je ova tema u pitanju.
- Kod mene u kući žena vlada. Ja slušam, žena vlada… iako ne znam da upalim mašinu. Nedavno, kada smo se posvađali, zaprijetila mi je da ću ubuduće sam sebi prati veš. Tih nekoliko dana, koliko smo bili u svađi, nisam prao veš, ali sam na ruke oprao gaće, da imam, eto, bar čiste gaće. Imao sam varijantu da naučim da upalim mašinu ili da se pomirimo, radio sam na ovom drugom, tako da smo se, hvala Bogu, pomirili, ispričao je Kesić.
Kesić je istakao da je, iako nije kuhar, njegov recept za sretan brak vrlo jednostavan - da se ljudi vole. Ipak, našeg je novopečenog voditelja, zanimalo kako je na Kesićev “muški ego” uticala činjenica da ga je, jedne prilike, kada je bio bez posla godinu i po dana, izdržavala žena.
- Baš u periodu kada sam ostao bez posla, krenulo je i moje zabavljanje sa mojom tadašnjom djevojkom, sadašnjom ženom i to moje uozbiljavanje u suštinskom smislu od jednog momka, bonvivana, neobaveznog ljubavnog odnosa. Tako da je, paralelno sa mojim ljubavnim ostvarenjem, došla i moja zrelost u poslovnom smislu. Počeo sam ozbiljnije da razmišljam o profesiji, pa čak ozbiljnije i da izgledam pod njenim uticajem. Sve je to, na neki način, povezano. Mora nekad čovjeku, sticajem okolnosti, da se desi nešto u životu, neka prekretnica koja može dalje da ga dobaci u nebeske visine i profesionalno jer ako je privatno čovjek sretan, namiren, stabilan i zadovoljan, onda ima veću mogućnost da profesionalno napreduje, a ako je nestabilan i ako u porodici ima tih nekih m
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Da li biste, nakon svoje smrti, donirali organe i time nekome omogućili da nastavi sa životom?
U Bosni i Hercegovini svake godine umire više od 300 pacijenata sa zatajenjem bubrega, jetre, srca. Ako vam kažemo da je ovo moglo biti spriječeno, šta ćete vi reći? U novoj Oslobođenoj razgovaramo o doniranju organa. Gdje smo na tom putu? Šta nam nedostaje da budemo kao Španija i Hrvatska, gdje donorstvo postaje normalan dio zdravstvene zaštite?
Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, jedan je od onih koji su živi upravo zahvaljujući transplantaciji, ali i neko ko ovu priču već godinama zagovara u Bosni i Hercegovini i od nje ne odustaje. Tomislav je živ jer je njegov nećak izgovorio rečenicu: "Ujko, ja sam odlučio da ti dam bubreg.".
- Ti osjećaji su bili mješavina sreće i tuge. Kada sam otišao u Zagreb na pripremu za transplantaciju, rekao sam ljekarima da imam donora. S jedne strane, osjećao sam žalost zbog mladog čovjeka, ali s druge strane, otvorila mi se šansa za novi život. Ljekari su mi rekli da će oni donijeti konačnu odluku jer je najvažnija njegova želja, a potom slijede detaljni pregledi. On je bio potpuno zdrav, tada je imao samo 29 godina, igrao nogomet i bio je sportista. Sve je bilo u redu, pa je transplantacija uspješno obavljena, priča Tomislav.
Na čelu svake promjene mora stajati znanje, dokazi i praksa. Ko može, kako može, šta je potrebno, kako to sve izgleda, ispričat će nam prof. dr. Halima Resić, ljekar specijalista internista, subpecijalista nefrolog i profesorica emeritus na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Profesorica je sa nama podijelila priču o bliskoj rodici koja je preživjela zahvaljujući transplantaciji jetre.
- Moja bliska rodica je 2001. godine transplantirala jetru u King's Hospitalu u Londonu. Bez te transplantacije, ona ne bi preživjela, a jetra joj je omogućila da živi još 15 godina. Iako je transplantacija jetre tada bila rijetkost, danas je to postalo mnogo češće. Sada je jasno da i mi možemo donirati dio svoje jetre, zaključila je dr. Resić.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Glasna i jasna - Una Bejtović! Žena koja je prošla sve poslovne sektore i žena koja je uspjela kao poduzetnica.
U novoj epizodi podcasta Životna škola Una će nam reći kako su izgledali njeni počeci, kako je tekao njen poslovni put jer, ipak, njena karijera traje uspješno već 30 godina, a sada je jedna od najvažnijih figura PR industrije u BiH.
Ali kaže da se ipak nekada osjeća kao hrčak koji okreće točak jer nije na budžetu, tenderima ili u političkim strankama, nema bogatog muža ili oca. Ona je samo žena u biznisu koja radi svoj posao najbolje što zna i umije.
- I onda opet dođe neka faza i kažem sebi "Odoh aplicirati da radim za UN u Zimbabve, zašto ja ovo opet radim?". Zatim opet prevaziđeš to, tražiš pomoć, mrežu ljudi. Moraš imati oko sebe ljude kojima vjeruješ, koji su pametniji od tebe u nekim stvarima, moraš se otvoriti i biti ranjiv. Moraš biti bez tih mitova "na Instagramu smo svi lijepi na LinkedInu svi uspješni" - ma nemoj, kaže Una.
Dodaje da se ljudi većinom brinu za sve oko sebe, ali se rijetko sjete pobrinuti se za sebe, a to se radi jednom riječju, "neću".
Prošle godine, kada je dobila dvostruku nagradu Women Comm-a u kategorijama PR Star i Special Star, Una prva tri mjeseca uopšte nije imala posla.
- Nemam prihoda uopšte, dakle sunovrat. Zadnja tri mjeseca te godine kreću tako što dolazi nagrada kreće hype. To je bila nagrada u PR kategoriji, a onda i nagrada među svih jedanaest kategorija. Glavna nagrada je kotizacija za učešće na Global Women Forumu u Parizu. Ja sam krajem novembra u Parizu, ali avaj, nisam ja samo u Parizu, ja tamo dolazim iz Dubaija, gdje su me ljudi zvali da moderiram biznis konferenciju. I sada ja se brinem kako ću iz Dubaija u Pariz, a prije šest mjeseci nemam za kifle. I u tom cijelom procesu kada ti preživiš i te padove, shvatiš da te ne definira iznos na računu, već ono što si napravio kao trag profesionalni, šta tvoji prijatelji, kolege i klijenti misle o tebi, poručuje Una.
Danas je uspješno spojila svoju umjetničku prirodu, svoj habitus aktivistice za ljudska prava sa komforom koji jedino privatni sektor može pružiti. Prepoznatljiva je po projektima u oblasti
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 39. epizodi podcasta (IN)Direkt nastavljamo razgovor s Kemalom Hafizovićem, legendarnim bh. fudbalerom i trenerom.
Hafizović nam je pričao o fudbalu u ratu i osvajanju prve poslijeratne titule prvaka. Prisjetili smo se anegdota i uspomena vezanih za igranje Čelika u Intertoto kupu, naročito historijskog dvomeča sa Gentom. Nezaobilazna tema je bio Kemalov period u Veležu. Dotakli smo se uvijek aktuelnih tema poput suđenja, domaćih trenera i reprezentacije. Hafizović nam je prenio svoje emocije u vezi Čelika i otkrio zašto više ne može dolaziti na utakmice.
Rođen u Zenici, Hafizović je započeo karijeru u omladinskom pogonu Čelika, a već s 18 godina zaigrao je za Rudar iz Kaknja. Na poziciji krilnog napadača u dresu Rudara istaknuo je svoj talent, što ga 1974. godine vraća u njegov matični klub, Čelik Zenica. Tokom četiri godine u Čeliku odigrao je 87 utakmica i postigao 14 golova, postajući prepoznatljivo ime među ljubiteljima fudbala širom Jugoslavije. Godine 1978. okušao se i u inostranstvu, igrajući za Toronto Blizzard u Kanadi, gdje je postigao četiri gola u 12 utakmica. Nakon kratkog angažmana u Kanadi, Hafizović se vraća na Balkan, pridružujući se Mariboru i nastupajući uspješno tokom 1979. godine.
Nakon završetka igračke karijere, Hafizović se posvetio trenerskom radu, počevši u FK Rudar Kakanj. Posebno je bio vezan za Čelik, kojem je u sezoni 1996/97 donio titulu prvaka. Tokom sedam trenerskih mandata u klubu, uvijek se vraćao s istom strasti i posvećenošću, nastojeći pomoći Čeliku u izazovnim vremenima.
- Duša me boli za Čelikom. Izmakao sam se i ne dolazim na utakmice. Nismo zaslužili ovaj položaj Čelika nikako. Ni mi koji smo igrali u Čeliku, ni navijači. Od ovakvog kluba, gdje je prosjek bio, a i sada bude, 10-15 hiljada gledalaca. Igralo se po Evropi, osvajali su se trofeji, to je haos bio pred svaku utakmicu. Meni se čini da je na dan prije stadion bio pun. Da to neko tako pogazi nogama… I zato ne mogu doći. Svaka čast klubovima iz tog ranga, Čelik je svojom krivicom došao tu, ali ne mogu ja gledati Čelik da igra sa nekim… Uz svo poštovanje protivnika, Čelika ja ne mogu gledati sa tim klubovima, priznaje Kemal
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Koalicijski partneri susreli su se u Sarajevu, sastanak je trajao tri sata nakon kojih su se razišli zbog zime. Lider HDZ-a BiH Dragan Čovićje plastično opisao zajednički angažman: u zgradi državnog Parlamenta ne radi ni klima ni grijanje, a Milorad Dodik, vođa SNSD-a, vidno raspoložen s novinarima je podijelio vic i konstataciju kako je sastanak najbolje upakovao predsjednik SDP-a Nermin Nikšić. Naredna sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je svojevrstan test: očekuje se da bezbroj zakočenih dokumenata dospije na dnevni red.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Marinko Čavara, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i član Predsjedništva HDZ-a BiH.
Hoćemo li ponovo ugledati koaliciju na djelu? Možemo li bez stranih sudija? Kad će i oni koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda dobiti svoja prava?
Federacija je dugo bila pod blokadom: kako danas funkcionira? Šta misli o radu federalne Vlade? Koliko ga crna lista koči u angažmanu?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Carski rez uopšte nije bezazlen način poroda, kaže doc. dr. Emir Mahmutbegović, specijalista ginekologije i akušerstva, gost nove epizode podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, u kojoj osim teme carskog rezaobrađujemo i temu perimenopauze koja, za razliku od carskog reza, čeka svaku ženu.
Saznali smo i kada se doktori odlučuju na carski rez i kada je ta operacija opravdana, šta to čeka ženu nakon što donese bebu na ovaj svijet - koje su posljedice?
Kada žena iz tzv. generativne dobi krene prema menopauzi, taj period nazivamo perimenopauza. Tokom tog razdoblja žene doživljaju niz promjena - ne samo hormonskih, već i psihičkih i socijalnih.
Dr. Mahmutbegović napominje da perimenopauza i sama menopauza nisu bolest.
- Ono što hoću da naglasim je da menopauza nije bolest. Ne, to je prirodno normalno stanje u životu žene, koje se obično javlja oko 50.-te godine i ni na koji način se ne može izbjeći. Nastaje zbog pada funkcije jajnika odnosno proizvodnje estrogena i progesterona, pojasnio je dr. Mahmutbegović.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Ove subote U kontru sa Draganom Markovinom dolazi nam proslavljeni režiser Haris Pašović, kojeg smo ugostili nakon premijere njegove važne i potresne predstave "Oslobođenje Sarajeva", u SARTR-u, prve uopšte koja se bavi tim traumatičnim razdobljem.
Pašović je režirao u prestižnim pozorištima u regionu, a njegove predstave su učestvovale na mnogim festivalima. Prije rata je režirao, između ostalih, predstave koje se danas smatraju klasicima u historiji pozorišta.
Osim regiona, Pašovićeve predstave su gostovale u Parizu, Amsterdamu, Berlinu, Ženevi, Strazburu, itd.
Sa Markovinom je otvorio i temu gubitka ljudskosti i pobjede života. Razgovarali su o nestanku jevrejske zajednice kao i o posljedicama posljednjeg rata te o tome hoće li ideja multikulturnog Sarajeva preživjeti.
Pričali su i o Pašovićevom povratku u beogradska pozorišta te o njegovoj regionalnoj saradnji.
Riječi je bilo i o tome kako današnje Sarajevo gleda na jugoslavensko nasljeđe. A otvorena je i tema Sarajevo festa, kojeg već nekoliko godina organizira s predstavama i tribinama, uz poseban osvrt na ovogodišnju temu posvećenu sekularnosti.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Jedan je “od one garde” domaćeg glumišta, vedrog lica, razigranog glasa i autentičnog smisla za humor. Onaj koji je Lajao na zvezde i sijevao Munje, zanesenjak i poeta na najvećoj slavi ikad, onoj Ivkovoj. On je Švaba, Kengur i Limeni. Barem su to neke od njegovih omiljenih uloga publici sa ovih prostora. Međutim, u njegovoj maestralnoj glumi, mogao je uživati i cijeli svijet, u najvećoj mjeri kroz ulogu Jurija u seriji „Stranger Things“.
Iz Los Angelesa, preko Beograda, do Doma mladih, pravo u naš studio, stigao je Nikola Đuričko i ovog petka je gost podcasta Opet Laka.
Zašto je važno da umjetnost postoji i opstaje, i u čemu nam ona pomaže? Zašto Nikolu majka zove Đuričko? O partizanima, partizanskim filmovima, Rokerima s Moravu te velikim Draganom Nikolićem i Mileni Dravić. Koliko je baka Tomanija uticala na njegov životni put?
Pokušali su Đuričko i Laka odgonetnuti da li je uopšte moguće razgovarati o historiji bez emotivnih manipulacija te su istakli skupu cijenu koju plaćamo zbog onoga što je nacionalizam danas.
- Mi, i sve naše komšije, platili smo sumanutu cijenu vrlo pogrešne politike. Korupcija, nacionalizam, to su sve boljke sa kojima nikako da se suočimo. Nacionalizam je manipulativan. Hajde da vratimo da nacionalizam bude patriotizam ili tvoje rodoljublje. Mi smo svi naše nacionalizme platili tako što smo ubijali druge. Kiš je to super rekao “Nacionalizam je gubitak vlastite svijesti.”, kazao je Đuričko.
Ne želeći dalje voditi razgovore o politici, dva umjetnika nastavili su priču o svim drugim temama. Levitaciji, gravitaciji, o Kamiju, Heseu, EKV-u, porodici iz koje je Đuričko potekao i onoj koju je osnovao.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Laat meer zien
