Afleveringen
-
U 27. epizodi Prvog glasa u tjednu u kojem će Rusija velikom vojnom paradom obilježiti Dan pobjede nad fašizmom gostuje Telegramov Đivo Đurović koji u razgovoru s Filipom Raunićem govori o ruskim ciljevima u ratu Ukrajini, Vladimiru Putinu, američkom povlačenju iz mirovnih pregovora. U podcastu smo razgovarali i o europskom odgovoru na Donalda Trumpa i Vladimira Putina i rastu euroskepticizma, par dana nakon uvjerljive pobjede Georga Simiona u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP27:
Koji je cilj Rusije u ratu u Ukrajini?Je li Vladimir Putin promijenio ciljeve?Što znači povlačenje Amerike iz mirovnih pregovora?Može li Europa pomoći Ukrajini u slučaju da SAD stopira svoju pomoć?Hoće li izbori u Rumunjskoj dodatno ojačati euroskepticizam u Europi?Zašto bi pobjeda Georga Simiona mogla biti posebno bolna za Kijev? -
Dijagnoza hrvatske poljoprivrede postaje sve tmurnija: proizvodima malo, uvozimo puno, samodostatni smo u jedva nekoliko kategorija poljoprivrednih proizvoda, prije 20 godina vanjskotrgovinski deficit iznosio je pola milijarde eura, a sada se popeo na ogromne 2 milijarde eura. U Telegramovom podcastu Prvi glas Silvana Menđušić je o stanju naše poljoprivrede razgovarala s Josipom Filaković iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Poljoprivreda je nekonkurentna, neproduktivna i visoko zadužena, a Hrvatska udruga poslodavaca prognozira da bi još jedan poremećaj u poljoprivrednoj proizvodnji, zbog više sile poput lockdowna ili eskalacije globalnih carinskih sukoba, domaću poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu stanovništva hranom suočio s nepremostivim preprekama.
HUP tvrdi da Hrvatska ima jedva 400 poštenih traktora, a milijune smo spiskali na uzgoj eko oraha i ističu da se subvencioniraju trenutno 163 poljoprivredne kulture u ekološkoj proizvodnji. „Većina proizvoda prodaju se kao konvencionalni proizvodi niže klase i kvalitete dok cijenu proizvođaču supstituira ekološka potpora”, govore u HUP tvrdeći da Hrvatska ima krive poljoprivredne politike. Navode i da je Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka budući da tog voća proizvodimo manje od 50 posto potreba) dok se istodobno ulažu milijuni u ekološku proizvodnju oraha, a kao posljedicu imamo nikada manju proizvodnju oraha. Trenutno u ekološke orahe ulažemo na 3.900 ha dok je primjerice za samodostatnost u proizvodnji mrkve potrebno samo 600 ha, a za sveukupnu samodostatnost u proizvodnji povrća potrebno je 10.000 hektara.
Pitanja koja smo pokušali odgovoriti EP26:
Kako objasniti da se poljoprivreda sve izdašnije subvencionira, a poljoprivredna proizvodnja pada?
HUP kritizira krive poljoprivredne politike i strategije i tvrdi da je ključan problem u pogrešnim podacima o ukupnom poljoprivrednom zemljištu koje je na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima na osnovu kojih se kroji poljoprivredna politika. Zašto HUP tvrdi da je ta politika autodestruktivna?Sve verzije Zakona o poljoprivrednoj površini kreirane su i usvojene sa stavom kako u Hrvatskoj postoji milijun hektara zemljišta koje je slobodno i nitko ga ne koristi. Međutim, HUP je izračunao da su ti hektari fantomski i istodobno tvrdi da su u hrvatskim šikarama skriva se 5 novih Belja?Paradoks hrvatske poljoprivrede: raste proizvodnja pšenice i kukuruza, a veća proizvodnja se ne prenosi na cijene u trgovinama. Zašto Hrvatska izvozi žitarice, a uvozi smrznute pekarske proizvode?HUP tvrdi da Hrvatska danas de facto više nema proizvodnju umjetnih gnojiva koje je, uz energente, jedan od najvećih troškova. U proizvodnji umjetnog gnojiva Hrvatska je bila neto izvoznik gotovo 20 godina, dok od 2023. bilježimo deficit. Jesu li taj problem poslodavci adresirali prema Banskim dvorima? -
Zijn er afleveringen die ontbreken?
-
U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se nikad luđom sezonom HNL-a uoči današnjeg derbija Hajduka i Dinama (16.00, Poljud). Treći pretendent na naslov Rijeka u nedjelju dočekuje Goricu. U ovoj epizodi glavni urednik Telesporta Aleksandar Holiga i novinar Telesporta Ivan Mlinarić analiziraju Gattusovo taktiku, kaotične smjene na Maksimiru, pad forme Rijeke, ali govore i općenito o članskom modelu, suđenju i hrvatskom nogometu.
Pitanja na koja smo, uz ostala, pokušali odgovoriti u EP26 Prvog glasa:
Tko je najbliži tituli Rijeka, Hajduk ili Dinamo?Što očekivati od derbija na Poljudu?Može li Gattusov rezultat opravdati lošu igru?Tko je kriv za čak tri smjene trenera ove sezone u Dinamu?Može li Zvonimir Boban donijeti novi zamah Plavima?Je li članski model u Hajduku uspio i treba li ga vezati za rezultat?Što Dinamo i Hajduk čeka sljedeće sezone?Zašto u HNL-u godinama nemamo napadača killera i krila koja su sposobna raditi razliku? -
U Prvom glasu gostovao je kandidat za gradonačelnika Zagreba platforme Zagreb united Davor Bernardić koji je u razgovoru s Filipom Raunićem otkrio kakav je njegov plan za Zagreb, zašto vjeruje da će pobijediti. Bernardić u našem podcastu teško optužuje Tomislava Tomaševića te tvrdi da je zagrebački gradonačelnik znao sve o aferi Hipodrom.
Pitanja na koja nam je Bernardić, uz ostalo, odgovorio u EP25:
Zašto misli da je Tomašević sve znao u aferi Hipodrom i ima li za to dokaze?Zašto u aferi Hipodrom vjeruje DORH-u?Čiju podršku očekuje ako uđe u drugi krug i dolazi li u obzir koalicija s HDZ-om?Može li zamisliti scenarij u kojem bi njegova lista podržala Možemo i Tomaševića u Skupštini?Zašto misli da će pobijediti na izborima?Kako bi riješio prometne gužve?Što bi mijenjao s odlaganjem otpada?Bi li snižavao porez na dohodak čime bi svima rasle plaće? -
Stranku koja je po nekim anketama postala najjača u Hrvatskoj potresla je jučer ozbiljna afera. Čelnik gradske organizacije SDP-a i kandidat koalicije te stranke i Možemo! za gradonačelnika Splita Davor Matijević je prije nekoliko godina, kako je otkrio naš novinar Denis Mahmutović, bio umiješan u priču koja je mogla završiti njegovim preuzimanjem sve imovine starije stranačke kolegice. Cijeli jučerašnji dan su, od Splita do Sabora, pljuštale rekacije na Telegramovo otkriće, a u današnjoj epizodi objašnjavamo anatomiju cijelog slučaja, kao i ukupne, sad već čudesne predizborne kampanje u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
U novoj epizodi Prvog glasa smo pokušali odgovoriti na sljedeća pitanja:
Što je, uz obiteljsku grobnicu, sve bio predmet nikad ovjerenog ugovora o doživotnom uzdržavanju između Matijevića i njegove stranačke kolegice?Koja je njena verzija priče, a koja Matijevićeva?Zbog čega SDP-ov kandidat za gradonačelnika i dalje čuva bezvrijedni ugovor?Je li WhatsApp prepiska kojom se brani Matijević - falsificirana?Kome politički može odgovarati ovakva afera u finišu kampanje?Što je s aferama (Budimir i Ninčević Lesandrić) koje su dosad obilježile kampanju za lokalne izbore na splitskom području? -
O lokalnim izborima, bitki za Zagreb i Dalmaciju, Rijeku i Zadar, ali i Slavoniju te potencijalnim problemima koje bi Ivan Anušić mogao izazivati Andreju Plenkoviću unutar HDZ-a u slučaju lošeg rezultata na izborima u 22 epizodi Prvog glasa govore komunikacijski stručnjak Petar Tanta i novinar Telegrama Drago Hedl.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP22:
Zašto će u Zagrebu ključna biti bitka za Skupštinu?Može li Marija Selak Raspudić stvarno pobijediti Tomaševića?Hoće li Dalmacija zajahati na valu promjene ili će birati dobro poznate HDZ-ove strukture?Zašto će izbori u Rijeci ovog puta biti jako zanimljivi?Gdje točno i zašto u slavonskom HDZ-u raste nezadovoljstvo?Zašto bi Ivan Anušić mogao biti pobjednik ako HDZ ne ostvari dobar rezultat? -
Andrej Plenković 2021. obvezao se Europskoj uniji kako će Hrvatska ukinuti dio jedinica lokalne samouprave kao dio reformi koje ćemo provesti. Andrej Plenković 2025. obvezao se potencijalnim biračima da neće ukinuti niti jednu jedinicu lokalne samuprave. Kojem Plenkoviću vjerovati? O 576 hrvatskih općina, županija i gradova govori Vedran Đulabić, profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP21:
Zašto političari ni ne pomišljaju na ukidanje općina?Koja je svrha općina koje ne pružaju nikakve usluge?Može li zaživjeti model u kojem bi načelnik sam trebao ukinuti svoju općinu i svoje radno mjesto?Zašto je Plenković obećao Bruxellesu da će ukidati općine, a biračima obećaje da neće?Pričaju li stručnjaci za javnu upravu 20 godina isto (zato što se baš ništa ne mijenja)?Je li velik porast plaća u javnom i državnom sektoru dobra i pravedna reforma? -
U vikend izdanju Prvog glasa donosimo razgovor sa Telegramovim novinarom i književnikom Dragom Hedl u kojem govori o suicidu sina i knjizi Matija u izdanju Telegram naklade koju je o tom tragičnom činu napisao. S Hedlom je razgovarala naša Dina Hrastović:
Miljenko Jergović u pogovoru Hedlove knjige piše:
" Scena kojom Drago Hedl kreće nezabilježena je u našoj književnosti i filmu. Nema je ni u onoj mnogo široj, razgovornoj prozi naših života. A nema je naprosto zato što pripada neizgovorivom, onom za što ljudi ne žele znati, jer misle da to, ako oni ne znaju, nikad neće dogoditi. Čovjek odlazi da svojoj bivšoj ženi kaže da im se ubio sin jedinac (...) “Matija” je knjiga o Americi, jedna od boljih i strašnijih naših knjiga o toj velikoj, izmaštanoj zemlji.
Njegov otac Drago napisao je izuzetnu knjigu, nešto između Matijine biografije i dnevnika 37 dana roditeljske agonije, koliko im je trebalo da tijelo prebace u Hrvatsku i polože urnu u obiteljsku grobnicu. "Kako je Miljenko Jergović napisao u pogovoru, to je knjiga o ocu i sinu", kaže Hedl. "I, dodao bih, jednoj velikoj nepravdi: otac je nadživio sina".
-
Uzmi ili ostavi, tako je američki predsjednik Trump predstavio okvirni sporazum mirovni plan ukrajinskom predsjedniku Zelenskom. I dok su u srijedu u jednom od masovnih napada na Kijev stradavali ukrajinski civili, američki predsjednik insistira da Ukrajina prihvati mirovni plan koji izrazito favorizira Rusiju. Od Zelenskog se traži da napravi teritorijalne ustupke, dok Ukrajina dobiva minimalna sigurnosna jamstva. Istodobno, europske prijestolnice suočene su s mučnim izborom – ostati uz Kijev ili stati uz Washington. Gost Prvog glasa je Dario Špelić - povjesničar, cijenjeni urednik na Hrvatskom radiju i autor popularne emisije Povijest četvrtkom.
"I Neron i Kaligula bili su iz roda plemenitog, trenirani i obučeni da vladaju, a Trump je samo kontroverzni poslovni čovjek. On se i dalje ponaša kao predsjednik tvrtke, a ne države, i najgorim rimskim carevima Rim je bio pojam, a Trumpu Sjedinjene Države nisu važne", kazao je, uz ostalo Špelić.
U današnjoj epizodi Prvog glasa čiji je host Silvana Menđušić pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:
Zašto Donald Trump favorizira agresora tražeći da Ukrajina pristane na prekrajanje granica i odustane od pristupa NATO-u?Želi li Trump želi normalizirati odnose s Moskvom po cijenu Ukrajine, a onda se okrenuti odnosima s Kinom?Ima li Zelenski uopće manevarskog prostora da se izvuče ultimatuma postavljenog njegovoj zemlji?Kakvu politiku europskih saveznika možemo očekivati i hoće li razlike oko jednostranog nacrta sporazuma Trumpove administracije staviti bilateralne odnose s Londonom, Berlinom i drugim prijestolnicama na kušnju i ugroziti transatlantsku sigurnost?Svjetski lideri, među kojima su Trump i Zelenski, u subotu će se u Vatikanu oprostiti od Svetog oca Franje. Je li ispraćaj dobrog pape simboličan kraj ere i geopolitičkih odnosa kakve je svijet do sada poznavao? -
“Novo ovdje ne prolazi”, rečenica je koja slobodno može figurirati kao epitaf sad već davne i zaboravljene cjelovite kurikuralne reforme kojom se prije deset godina pokušalo modernizirati hrvatsko školstvo. Izgovorio ju je jedan od ključnih ljudi tog reformskog pokušaja, Boris Jokić, u nedavnom razgovoru za Telegram koji je vodila Dora Kršul. Naša ekspertica za, između ostalog, pitanja obrazovanja je i gošća u novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas.
U današnjoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:
Što je bila bit prvog pokušaja modernizacije školstva od 1958. godine?Nisu li Ivan Vrdoljak i HNS spasili hrvatsko obrazovanje?Zašto je likvidirana cjelovita kurikuralna reforma, kako je to napravljeno i tko je “zaslužan”?Kakvi su rezultati hrvatskog školstva u posljednjih desetak godina?Ima li ikakve nade za suvremenijim obrazovanjem u dogledno vrijeme? -
U Telegramovom dnevnom podcastu o korijenima sukoba pape Franje i Kaptola i turbulentnim odnosima unutar hrvatske Crkve koja je uvijek bila bliska politici govori Mladen Pleše, novinar Telegrama koji dugi niz godina prati odnose na Kaptolu. Kako je jedna burna večera s početka Papina pontifikata odredila te odnose i zašto je čestitka zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše predsjedniku Zoranu Milanoviću doživljena kao potpuni šok poslušajte u ovoj epizodi.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP17:
Zašto su odnosi Kaptola i pape Franje od samih početaka bili zategnuti?Što je Kaptol zamjerao Papi, a što on njima?Jesu li hrvatski biskupi Papu doživaljali kao prijetnju?Koliko je ovaj sukob teološki, a koliko kulturološki?Provodi li zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša Papinu politiku?Je li Kaptol danas promijenio smjer u odnosu na Bozanićevo doba?Kako je Papa razriješio Nikolu Eterovića, trećeg čovjeka vatikanske hijerarhije i kako je izgledala neugodna scena na večeri?Zašto je Kutlešina čestitka Milanoviću šokirala hrvatsku Crkvu i politiku? -
Papa Franjo umro je na Uskrsni ponedjeljak u 7.35 sati ujutro u 89. godini života. O tome što nam ostaje iza Pape, je li Crkva pratila njegov smjer, zašto Kaptol i Franjo nikad nisu bili u velikoj ljubavi, što su mu zamjerali konzervativci i što se krije iza teologije oslobođenja koju je Papa simpatizirao te što slijedi za Katoličku crkvu nakon pape Franje u podcastu Prvi glas govori austrijska teologinja Anna Maria Gruenfelder, doktorica filozofije, povijesti umjetnosti i katoličke teologije.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP16:
Kako je papa Franjo promijenio Katoličku crkvu?Zašto Kaptol i papa nikada nisu bili u velikoj ljubavi?Zašto je uvijek bio na strani siromašnijih i slabijih?Od kuda je papa crpio svoja uvjerenja?Je li uspio liberalizirati Crkvu?Što znače njegove poruke o gejevima - "Tko sam ja da im sudim?"Zašto su ga konzervativci optuživali za herezu?Jesu li vjernici i biskupi pratili njegov smjer?Što slijedi nakon pape Franje - hoće li Crkva zatvoriti vrata promjenama?Zašto je kritizirao kapitalizam i zašto su ga optuživali da je komunist?Što je teologija oslobođenja iz koje je Franjo crpio dio svog nauka? -
U vikend izdanju Prvog glasa pitamo se zašto mrzimo euro i poskupljenja, što kupiti novcem kako bismo maksimalizirali svoju sreću, kako naći posao kojim ćemo biti zadovoljni i zašto ljudi u starosti nikada ne kažu da žale što nisu zaradili više novca. Gost Filipa Raunića je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za psihologiju Zvonimir Galić, stručnjak za psihologiju novca i rada.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u vikend izdanju Prvog glasa:
Koliko će nam trebati da se priviknemo na euro?Imamo li danas nikad intenzivniji odnos prema novcu?Kako ljudi u Hrvatskoj preživljavaju s 500 eura mirovine?Može li novac kupiti sreću i gdje da potražimo takve proizvode ili usluge?Postoji li ispravan i pogrešan odnos prema novcu?Trebaju li plaće u firmama biti transparentne?Veže li društvo, ali i mi sami svoju plaću sa društvenim statusom? -
Ukupno 17 aktivistica i aktivista prosvjedovalo je u ponedjeljak ispred Ministarstva vanjskih poslova zbog politike Republike Hrvatske prema ratu u Palestini. Privedeni su, a devetero ih je prenoćilo u zatvoru, jer, kako glasi službena verzija, nisu stigli biti ispitani do kraja radnog vremena. U cijeli slučaj, koji postavlja ozbiljna pitanja o ljudskim pravima i slobodi govora u Hrvatskoj, uključila se i Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske, koja je gostovala u 14. epizodi Prvog glasa.
U razgovoru s voditeljem Jasminom Klarićem, pokušali smo doći do odgovora na sva važna pitanja koja je ovaj slučaj otvorio, posebno na sljedeća:
Što je sporno u postupanju policije i represivnog sustava prema propalestinskim prosvjednicima?Znaju li hrvatski ministar vanjskih poslova i predsjednik Hrvatskog sabora što je javno okupljanje kako ga definira Zakon, o čemu su govorili ovih dana?Kako je moguće da je kod prosvjeda u Varšavskoj ulici u jednom danu ispitano 150 ljudi, a u ponedjeljak od deset ujutro do kraja radnog vremena njih samo osmero?Šalje li vlast u Hrvatskoj ovakvim treniranjem strogoće poruku za neke druge, buduće prosvjede? -
Prvi glas bez straha ide i u svoje 13. izdanje, s top društvenom temom - plaćanjem mirovinskog i zdravstvenog osiguranja slobodnim umjetnicima po sustavu koji se nije mijenjao u posljednjih deset godina. Ček, zašto je to onda uopće danas top društvena tema?
E, tu dolazi Prvi glas, EP13, u kojem u ovim temama razgovaraju voditelj Jasmin Klarić i dramaturg, pisac i novinar kulturne rubrike Telegrama, Srđan Sandić. Ovo su neka pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:
Trebaju li ubogi hrvatski porezni obveznici, kako ih se u još jednoj preizbornoj hajci uopće rado predstavlja, plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje slobodnim umjetnicima?Ima li popularni roker Mile Kekin uopće pravo na takvu državnu subvenciju?Tko kome plaća više, država Kekinu ili obrnuto i je li to uopće bitno?Kako to da se naveliko priča o umjetnicima, a ne o sličnom sustavu u sportu ili državnim sportskim mirovinama?Zašto se ministrica hvali da je još u svom prvom mandatu - prije devet godina - govorila o potrebi reforme tog sustava, kad ju - kroz devet godina - nije provela?Zašto je od države plaćeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje umjetnicima danas uopće ikakva, a kamoli top tema?Je li do hajke na Kekina došlo zato što je Možemo zatvorilo neke blagajne u Zagrebu?Čeka li nas još ovakvih dimnih bombi uoči lokalnih izbora? -
U dvanaestoj epizodi našeg dnevnog podcasta Prvi glas Jasmin Klarić analizirao je novi sukob u Zrakoplovno-tehničkom centru (ZTC) zbog koje tinja sukob između ministra obrane Ivana Anušića koji želi smjenu šefa Uprave ZTC-a i Tome Medveda koji se, prema neslužbenim informacijama tome protivi.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP12:
Zašto Plenković ne smjenuje šefa ZTC-a i je li taj potez usmjeren protiv Anušića?Je li Anušićeva izjava da "ZTC nema poveznice ni s premijerom, ni s Medvedom" poruka vrhu stranke?Hoće li rezultat lokalnih izbora dodatno rasplamsati nezadovoljstvo u HDZ-u?Očekuje se da će rezultat HDZ-a na lokalnim izborima biti bolji u Slavoniji nego u ostatku Hrvatske. Hoće li Anušić tada postati još glasniji? -
U jedanaestoj epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas sa saborskom zastupnicom Dalijom Orešković o slučaju Kekin, Ivanu Turudiću i propasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa razgovara Filip Raunić.
Pitanja na koja nam je, između ostalih, u EP11 odgovorila Dalija Orešković:
Ima li uhićenje Mile Kekina uporište u zakonu?Zašto misli da je to uhićenje politički motivirano?Ako postupa politički motivirano što je Turudićev plan s recentnim uhićenjima?Kako odgovara Turudiću da ne može razgovarati s političarima koji ga napadaju "ad hominem"?Je li Kekin slučajno uhićen na dan saborske rasprave o Turudićevom opozivu?Vjeruje li, kao i Ivan Turudić, da ugled državnog odvjetništva svakim danom sve više raste?Kako je kroz godine potpuno rastureno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa? -
Prvo se nekoliko godina najavljivao, pa se nekoliko mjeseci pripremalo i sad se čini da bi povratak obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj doista mogao dogoditi, možda već od ove jeseni. Plan je da se budući regruti u toku dva mjeseca nauče osnovnim vojnim vještinama, a one koji se pozovu na priziv savjesti raspoređivat će se, kako je doznao Telegram, u civilnu zaštitu i na rad u jedinice lokalne samouprave.
Je li ovako velik društveni zahvat dobro osmišljen i hoće li polučiti željene rezultate, za Prvi glas s Jasminom Klarićem razgovara Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović.
U EP10 Prvog glasa Redžepović, između ostalog, objašnjava:
Koje su sigurnosne ugroze za Hrvatsku i imaju li one uopće veze s obveznim vojnim rokom?Na osnovu kojih strategijskih dokumenata se uopće Hrvatska odlučila na vojni rok?Može li se u dva mjeseca dobiti obuka nužna za moderno ratovanje?Kakva su iskustva u ostalim zemljama?Hoće li uopće postojati interes mladih za odlazak na ovakvu vojnu obuku? -
U Telegramovom podcastu Prvi glas, vikend izdanje Filip Raunić razgovara sa Telegramovim novinarom i kolumnistom Đivom Đurovićem o drugom mandatu Donald Trumpa.
Vikend izdanje Prvog glasa zamišljeno je kao raskošniji i duži podcast koji se bavi temom tjedna. Analizu Trumpovog mandata podijelili smo u tri cjeline, a u nastavku su pitanja na koja smo pokušali odgovoriti.
Ekonomija
Što je pravi cilj Trumpovih carina?Je li ih američki predsjednik bio prisiljen ukinuti ili je to bio plan od početka?Kako bi se sada trebali postaviti Demokrati, posebno njihovo lijevo krilo i - napadati Trumpov potez i braniti slobodnu trgovinu i tržište?Vanjska politika
Je li mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine mrtav?Je li Trumpova Amerika na strani Rusije?Urušava li Trump ovaj svjetski poredak?Hoće li velike sile u novom poretku moći raditi što god žele?Unutarnja politika
Što je trumpizam i koje su mu ključne odrednice?Tko su ključni Trumpovi ljudi i kakva je pozicija Elona Muska?Je li moguć Trumpov ostanak na vlasti i nakon ovog mandata što bi bilo protuustavno? -
Dvije najveće sile svijeta u otvorenom su trgovinskom ratu. Osma epizoda Prvog glasa bavi se novim potezom američkog predsjednika Donald Trumpa koji je svijetu suspendirao, a Kini povećao carine. Host EP08 je Filip Raunić, a gost je profesor međunarodne političke ekonomije Luka Brkić.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP08:
Zašto je Trump odustao od carina svijetu i je li to bio plan od početka?Što želi Washington, a što Peking i mogu li to ovim trgovinskim ratom ostvariti?Kako je Amerika izgradila globalni trgovinski i ekonomski sustav kojim je profitirala Kina?Hoće li Kina vlasništvo nad američkim dugom koristiti kao alat u ovoj borbi?Ako se EU i dogovori s Trumpom, što će ekonomski rat dvije najveće globalne sile značiti za nas u Hrvatskoj?Može li Trumpova opasna igra završiti s pozitivnim ishodom za Amerikance i svijet? - Laat meer zien
