Afleveringen
-
Hrvoje Kovačević: Studen sudnjega dana (1. dio) / Koja je veza između znanstveno-istraživačke stanice na Sjevernom polu i običnih stanova u običnom gradu, doktora fizike i slastičarke, kamatara i bankara, paranoika i političara, ledenog doba i globalnog zatopljenja? Humorna groteska Hrvoja Kovačevića brutalno i duhovito progovara o pragmatičnom cinizmu suvremenog trenutka koji povezuje najudaljenije točke Zemljine lopte i pretvara nas u izbezumljene stanovnike globalnog sela. Pisac Hrvoje Kovačević odredio se za filmsku dramaturgiju: brzu izmjenu kratkih scena, kombinaciju flash-backova i sadašnjosti, vođenje paralelnih radnji, te fabulu koja asocira na američke filmove katastrofe, ali i tarantinovski komentar kojim se brišu svekolike granice.
Prvi dio „Studeni“ uvodi nas u pozadinske priče slučajnog para koji se susreće u sjeverno-polarnoj pustoši. Jan, doktor fizike, dovodi Mašu, koja je u bijegu od svog nasilnog muža, u polarnu stanicu. On jedini zna da je to posljednje sigurno mjesto na Zemlji jer (malo) ledeno doba samo što nije stiglo.
Redateljica Stephanie Jamnicky je s ansamblom od 16 glumaca, a u suradnji s ton majstorom Srđanom Nogićem i skladateljem Marom Marketom, izrežirala kompaktnu, dinamičnu i prohodnu radiodramsku cjelinu, dok adaptaciju i uređivanje projekta potpisuje Lada Martinac Kralj.
Igraju: Dražen Bratulić, Marija Kolb, Domagoj Janković, Slavko Juraga, Zoran Čubrilo, Ivana Boban, Hrvojka Begović, Goran Grgić, Petra Svrtan, Alen Šalinović, Biserka Ipša, Mia Krajcar, Tea Šimić, Ivan Vukelić, Irena Tereza Prpić, Ivan Simon
Redateljica: Stephanie Jamnicky; ton majstor: Srđan Nogić; glazbeni dramaturg: Maro Market; urednica: Lada Martinac Kralj -
Mladi, bogati plemić s vojnom karijerom odlučuje ostaviti svjetovni život nakon priznanja svoje zaručnice da je bila careva ljubavnica cara Nikolaja I. Postaje monah, a radnja prati njegov put u vjeri i iskušenja kroz koja prolazi. Sam Tolstoj objašnjavao je ovu pripovijetku kao borbu, „ne s požudom, ona je samo epizoda ili prvi stupanj, glavna je borba protiv nečega drugog – protiv ljudske slave“.
Pripovijetka je bila dva puta ekranizirana i imala svoju nijemu verziju 1918, te suvremenu 1978.
U glavnoj ulozi - Krešimir Mikić dao je upečatljivu rolu širokog dijapazona, a u istančanom profesionalizmu uz njega su odmah redatelj Mislav Brečiću koji je u suradnji s vrsnim ton majstorom, Dubravkom Robićem, provukao kroz cijelu dramu zvuk crkvenog pjevanja, molitvi, te zvukove prirode. -
Zijn er afleveringen die ontbreken?
-
Twainov je tekst cinični monolog suludog belgijskog kralja Leopolda II. Kao takav nadahnuo je prevoditelja i redatelja Petra Vujačića, da tom cinizmu pridruži za ovu priliku dopisani tekst. Zadatka se poduhvatio povjesničar Dario Špelić koji Twainovom tekstu kontrapunktira apokrifni dokument - pismo istog kralja svojem rođaku. Zahvaljujući ovoj intervenciji saznajemo priču o nastanku Konga i kako ga je dotična Visost u igri sa europskim silama i, naravno, Amerikancima, uspjela zadobiti kao isključivo vlastiti posjed, neku vrst vrta, koji Leopold II može iskorištavati kako hoće.
No, Mark Twain i Dario Špelić nisu imali namjeru pokazati nam samo patologiju kolonizatorske ideje, već i posljedice iste, a one su u Kongu pod belgijskim kraljem bile stravične, pune progona, spaljivanja, sakaćenja, ubijanja, pa čak kanibalizma, jednom riječju - genocida.
Njegova pak Visost počinje svoj monolog i pisanje pisma zbog strašne "nepravde" koja mu se nanosi, a to je osnivanje komisije i prijetnje haškim sudom zbog zlodjela iza kojih stoji. -
Ante Neimarević: 1914. - 1918. treći dio, Hinterland
Mladići iz be-ha regimente, trojica prijatelja koji su prošli najkrvavija ratišta Prvog svjetskog rata, poslije ranjavanja, a stjecajem sretnih okolnosti, nađu se u istoj, bečkoj klinici.
Tuna (pripovjedač i pisac), Kabiljo i Branko tumaraju po bolnici i u svojem prepoznatljivom duhovitom stilu komentiraju kako svoju sudbinu tako i onih oko sebe. Rat je ostavio pustoš ne samo u vojničkim sudbinama, nego i u hinterlandu (pozadini). Beč je gladan, a Bosna u koju odlaze na dopust doslovno skapava od gladi i tuge. Saznavaju tko je od njihovih prijatelja preživio, tko je invalid, a koga metak nije niti okrznuo. Monarhija se raspada. Odgovor na pitanje čemu je ovaj rat poslužio ne da se pronaći.
Treći dio Neimarevićeva romana ispisan je u najgrotesknijem stilu i predstavlja ovog nedovoljno poznatog pisca kao jedinstvenog u hrvatskoj književnosti razdoblja između dva rata.
Režija Darka Tralića uz asistenciju ton majstora Tomislava Šameca i glazbenog urednika Mara Marketa zaokružuje se u trećem dijelu na svim razinama - onom interpretativnom, zvukovnom i metaforičkom uspijevajući iz grupnog portreta ući u pojedinačne sudbine.
U glavnoj ulozi - Živko Anočić koji i dalje plijeni vrsnom interpretacijom. -
Ante Neimarević: 1914 -1918 / 2. dio, FRONTA / U drugom dijelu radiodramatizacije satiričkog romana Ante Neimarevića o Prvom svjetskom ratu mladići iz be-ha regimente stižu na ratišta blatne Galicije. I dalje ih, dok čuče u rovovima, druže se sa štakorima, smrzavaju se na kiši i snijegu, a onda trče po bojištu u susret mecima i granatama, spašava njihov duh koji u svemu traži barem zrnce humora. Mnogi pogibaju, a Tuna, glavni lik i pripovjedač, sve to zapisuje u svojem dnevniku. U njemu zapisuje i da dok trči ususret smrtnoj opasnosti čuje u sebi još jedan glas. On ga zove: Misao.
Velika podjela, režija bogata efektima, majstorska montaža, glazbeni umetci koji stvaraju atmosferu, od „Fronte“ iskreirali su poseban uradak koji nas je predstavljao na međunarodnom festivalu Prix Marulić 2017. godine.
redatelj: Darko Tralić, glazbeni urednik: Maro Market, ton majstor: Tomislav Šamec. -
Ante Neimarević: 1914-1918 / 1. dio / Mobilizacija / Satirički roman o prvom svjetskom ratu Ante Neimarevića humorni je prikaz jedne od najvećih svjetskih klaonica koja se ikad u povijesti dogodila. Nastao je prema autobiografskim zapisima pisca koji je s be-ha regimentom bio poslan na najmračnija ratišta Prvog svjetskog rat, pa se izvornost emocije, bila ona tuga ili smijeh, ispunjava u svakoj rečenici. Roman je u cijelosti objavljen poslije piščeve smrti, početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a u izdanju autorova starijeg sina.
„Mobilizacija“, prvi dio romana, počinje od uzroka rata, to jest od atentata u Sarajevu, ali onako kako ga mala travnička sredina percipira. Odlazak cijele jedne generacije u rat od „Mobilizacije“ je u našem radiodramskom slučaju stvorio ratni amarcord.
Redatelj Darko Tralić svojevremeno (emisija je realizirana 2016. godine) okupio za naše radijske prilike neobično veliku grupu glumaca. Na čelu im je Živko Anočić koji igra samog pisca koji je lik i glavni narator. -
Koraljka Meštrović: Žena bez glasa
Tea, glavna junakinja radio drame Koraljke Meštrović, u jednom trenutku kaže da joj je život „zapeo u grlu“. Liječnik njezin problem dijagnosticira kao Reinikov edem, dok ona zna da je prešućivanje laži, u kojoj živi godinama, ustvari pravi uzrok njezina problema. No, da bi situacija bila još kompleksnija, Tea je radijska voditeljica i svoj posao i identitet u eteru može zahvaliti upravo svojem glasu koji je sad, eto, nestao.
Koraljka Meštrović, poslije „Stručnjaka za pakiranje“, još jednom nam donosi dramu ženskog lica postavljenu u situaciju suočenja sa samom sobom, svođenja računa i to na svoj okrugli rođendan, u ovom slučaju - pedeseti.
Režiju „Žene bez glasa“ potpisuje Vedrana Vrhovnik koja je glavnu ulogu dodijelila sugestivnoj Hrvojki Begović. U realizaciji su ih pratili i svoj autorski doprinos dali skladatelj Maro Market i ton majstor Dalibor Piskrec.
U ostalim ulogama: Ivana Boban, Antonija Stanišić Šperanda, Domagoj Janković, Zoran Čubrilo, Slavko Juraga, Franjo Kuhar, Vinko Kraljević, Siniša Ružić. -
"Ljubavne slastice", radio drama prema istoimenoj knjizi povjesničarke umjetnosti, muzeologinje, nekad novinarke i urednice BBC-a, te promotorice hrvatske kulture, posebno u Velikoj Britaniji, Flore Turner Vučetić. Iako i naša radio drama prati tri razine na kojima počiva bogata i intrigantna knjiga, a to su ljubavna priča, dokument vremena i kuharica autoričine bake, naša inačica ipak naglasak stavlja na odnos mlade Flore i Viktora koji su se upoznali u Splitu 1903 godine, da bi se, netom po izjavljenoj i objavljenoj ljubavi, morali rastati jer Viktor odlazi u Austriju, na studij rudarstva. Sljedećih godina iz austrijskog gradića Loebena u hvarski Starigrad dolazit će stotine Viktorovih pisama (doslovce 227), pisanih nježnih i profinjenim stilom, dok će iz Starigrada u Leoben stizati košarice pune ukusnih kolača i drugih delicija. Naime, tako je na ljubavne izjave odgovarala mlada Flora, autoričina baka po kojoj je ona i dobila ime. No, ova mladenačka ljubav puna okusa, mirisa, pa čak i cvijeća, bit će označena i dubokim žrtvovanjem, čekanjem koje će potrajati gotovo šest godina i otporom prema zlobnim jezicima.
„Ljubavne slastice“ potpisuje autorski tim: redateljica, Stephanie Jamnicky, urednica i adaptatorica Lada Martinac Kralj, ton majstor Dalibor Piskrec i glazbena urednica Franka Meštrović. U ulozi naratorice ili Flore Turner Vučetić Alma Prica, dok mladu Floru igra Tina Orlandini, a Viktora Marin Klišmanić. -
Radio igra mlade dramaturginje, Maje Ležaić, nastala prema motivima pripovijetki iz zbirke „Odeske priče“ Isaka Babelja. „Odeske priče“ nastale su i objavljene u Odesi 1923. godine, rodnom gradu Isaka Babelja u kojem je on, kao sin židovskog trgovca, pohađao škole, neuspješno se pokušao upisati na Sveučilište (zbog ograničenog broja upisnih mjesta za Židove), te se u njega vratio poslije studija, odlaska u vojsku, a tijekom građanskog rata. Na tragu preporuke svojega mentora, Maksima Gorkog, da ode među ljude, pa tek se onda počne baviti ozbiljno književnošću, svoju prvu zbirku posvećuje Odesi svojega djetinjstva, djetinjstva koje određuju pogromi Židova, usponi bandi, životopisna galerija likova, te nadrealne, a opet sočne životne slike i atmosfere.
Savršene „uši“ koje se čule tekst Maje Ležaić bile su one Petra Vujačića, ton majstora Dalibora Piskreca i skladatelja Mare Marketa koje su Babeljev duh transponirali u zvuk. Bogatstvo glasova, glazbe, efekata, i obrade svega skupa od „Nema više takvih kao što je Benja Krik“ čini uzbudljiv, neobičan i ekspresivan radiofonski uradak koji nas je predstavljao na Međunarodnom festivalu Prix Marulić ove godine. U glavnoj ulozi Rakan Rushaidat kao Benja Krik. U ostalim: Tomislav Martić, Joško Ševo, Petra Svrtan. Sreten Mokrović, Iva Mihalić, Frano Mašković, Antonio Agostini, Lovro Ivanković.