Afleveringen
-
Mnogi od nas odrastaju s uvjerenjem da će naši roditelji biti naši spasitelji, naši zaštitnici od svih životnih izazova. 👶👨👩👧 Međutim, je li to uvijek slučaj? 🤔 U ovoj epizodi, istražujemo duboke psihološke i emocionalne aspekte ovog uvjerenja te razmatramo kako očekivanje da će nas roditelji "spasiti" može utjecati na naše samopouzdanje, odnose s drugima i općenito našu emocionalnu dobrobit. 💭❤️
Istražujemo kako se ovaj mit o roditeljskom spasenju manifestira u našem svakodnevnom životu, 🏡 ali i razgovaramo o tome kako možemo osvijestiti ovo uvjerenje te pronaći zdravije načine za suočavanje s izazovima koje život donosi. 💪🌱
Ostanite s nama jer ćemo kroz razgovor s našom psihoterapeutkinjom Irenom 🎙️🧠 istražiti različite perspektive i dublje razumjeti ovaj široko rasprostranjeni, ali često nepriznati mit. 🧐✨
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda 🐕.
📜 Sadržaj:
00:46 Što znači potreba za spasenjem u psihoterapijskom smislu?
01:28 Zašto krivimo svoje roditelje?
02:29 Na koji način nastaju nezrele ličnosti?
04:58 Kako se formira zrela ličnost?
06:10 Kakvu moć ima uloga žrtve?
06:49 Kad naslanjanje na druge postaje prepreka?
07:53 Što psihoterapija radi s nezrelim ličnostima?
10:47 Na koji način možemo izgraditi autonomniji odnos sa svojim roditeljima?
12:29 Kako surađivati s roditeljima u obiteljskim firmama?
14:36 Koja je razlika između pomoći i spasenja?
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Današnja tema dotiče jedan od fenomena s kojim se mnogi suočavaju, ali često ostaje skriven i nedovoljno istražen - "Zašto se ne mogu sjetiti svog djetinjstva?"
Sjećanja na djetinjstvo obično su ključni dio naše osobne povijesti i identiteta. Međutim, za neke ljude, ovo područje može biti zamagljeno ili čak nedostupno. U ovoj epizodi, istražit ćemo razloge zašto se sjećanja na djetinjstvo mogu izgubiti ili biti blokirana, te kako to može utjecati na naš emocionalni i psihološki razvoj.
Ostanite s nama jer ćemo zajedno s našom psihoterapeutkinjom istražiti moguće uzroke i implikacije nedostatka sjećanja na djetinjstvo, te razgovarati o strategijama koje možemo primijeniti kako bismo bolje razumjeli ovu složenu dinamiku i potencijalno se nosili s njom u terapijskom kontekstu.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
Sadržaj:
0:32 Jel uzrok gubitka sjećanja prolazak vremena?
01:38 Kakve veze sjećanje ima s reakcijama na traumu?
03:07 Kako izgleda modalitet zamrzavanja / ‘freeze mode’ i kakve veze ima gubitak sjećanja s njime
04:17 ‘Freeze mode’ je prvi traumatski modalitet dojenčadi
06:35 Kakva trauma treba biti da ‘zamrznemo’?
7:47 Ako nemamo sjećanje a djetinjstvo - što napraviti?
9:35 Koje su tehnike rada na traumama? Kako odabrati terapeuta?
11:33 Zlostavljanje u djetinjstvu i gubitak memorije
12:22 Kako se nositi sa nedostatkom sjećanja iz djetinjstva i kako to utječe na naše međuljudske odnose?
14:49 Kad nema sjećanja, kako razlučiti što je protok vremena, a što reakcija na traumu?
17:35 Posljedice razvoda roditelja na sjećanje
18:25 Pubertet
19:20 Što se događa ako se dijete nema kome povjeriti?
21:04 Zašto je bitno da je roditelj emotivno prisutan kad mu dijete priđe s problemom i što se događa u dječjem tijelu u tom trenutku
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Zijn er afleveringen die ontbreken?
-
Danas istražujemo jedan od ključnih aspekata odgovora na stres - "freeze" stanje. Kada se suočimo s prijetnjom ili intenzivnim stresom, naš organizam ima tri osnovna odgovora: fight (borba), flight (bijeg) i freeze (zamrzavanje). Freeze je biološki odgovor koji se javlja kada se osjećamo preplavljenima, nesposobnima ili izgubljenima, te se manifestira kroz zastoj u akciji ili osjećaj nepokretnosti.
U današnjoj epizodi, istražit ćemo što zapravo znači biti u "freeze" stanju, kako prepoznati ove znakove u sebi i drugima te kako to može utjecati na naše emocionalno i fizičko blagostanje. Razmotrit ćemo strategije kako prebroditi "freeze" stanje i vratiti se u stanje smirenosti i uravnoteženosti.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
Sadržaj:
Ovom prilikom istražujemo jedan od ključnih aspekata odgovora na stres - "freeze" stanje. Kada se suočimo s prijetnjom ili intenzivnim stresom, naš organizam ima tri osnovna odgovora: fight (borba), flight (bijeg) i freeze (zamrzavanje).
🥶 Freeze je biološki odgovor koji se javlja kada se osjećamo preplavljenima, nesposobnima ili izgubljenima, te se manifestira kroz zastoj u akciji ili osjećaj nepokretnosti.
🔎 U današnjoj epizodi, istražit ćemo što zapravo znači biti u "freeze" stanju, kako prepoznati ove znakove u sebi i drugima te kako to može utjecati na naše emocionalno i fizičko blagostanje. Razmotrit ćemo strategije kako prebroditi "freeze" stanje i vratiti se u stanje smirenosti i uravnoteženosti.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
Sadržaj:
00:54 Što su ‘fight/flight’ i ‘freeze’ modaliteti u životu i traumi?
02:57 Što se u tijelu događa kad smo izloženi pretjeranom i predugom stresu?
05:15 Koliko dugo možemo ‘zdravo’ izdržati stres?
06:01 Kako možemo prepoznati jesmo li u ‘freeze modeu’?
10:44 Kako izaći iz ‘freeze modea’?
12:48 Kako psihoterapeut radi sa klijentom koji boravi u ‘freeze-u’?
14:53 Kako prepoznati ‘fight/flight’ modalitet?
16:22 Kako izbjeći kronični ulazak u ‘freeze mode’?
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
🪞U ovom podcastu razotkrivamo psihoterapijsku stranu burnouta: zašto on nastaje i kako raditi s njegovim simptomima.
🔥 Burnout je vrsta kroničnog, nekontroliranog stresa koji ima značajne posljedice za naše fizičko i mentalno zdravlje.
🔎 Burnout ima svoje uzroke.
👧🏼 Oni se nalaze u našim formativnim godinama, kao i u načinima kako živimo danas.
🌳 Burnout je prirodna reakcija organizma na neprirodne uvjete okoline.
*Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
Sadržaj:
00:30 Što je burnout? I koga zahvaća?
2:05 Kako ljudsko tijelo reagira na stres? (Polivagalna teorija)
5:08 Zašto nastaje burnout?
6 :00 Je li burnout traumatska reakcija?
7:00 Burnout kao zaštita organizma
8:05 Što napraviti kad se dogodi burnout?
9:30 Zašto je istezanje tijela bitno?
13:42 Kako psihoterapija pomaže u burnoutu?
14:30 Kakve veze s burnoutom imaju traume iz djetinjstva?
#trauma #neuroznanost #humanistudio #psihoterapija #zadar #psihoterapeut #podcast #irenajurjevic
NAŠ RAD:
https://humanistudio.hr
https://www.facebook.com/humanistudioHR
https://www.instagram.com/humani_studio
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Dobrodošli natrag u naš podcast o psihoterapiji! Danas istražujemo temu koja je važna za svakoga od nas - "Samoterapija i rad na traumi".
Život često nosi sa sobom izazove i traumatične događaje koji mogu ostaviti dubok emocionalni trag. Upravljanje tim emocijama i rad na ozdravljenju može biti ključno za našu emocionalnu dobrobit i opće zdravlje uma.
U današnjoj epizodi, istražujemo koncept samoterapije i kako sami možemo raditi na prevladavanju traumatičnih iskustava. Bez obzira na to jeste li prošli kroz traumatične događaje ili jednostavno želite poboljšati svoj emocionalni wellness, ova epizoda pružit će vam uvid u alate i tehnike samopomoći koje možete primijeniti u vlastitom životu.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
Sadržaj:
0:34 Što je samo-terapija?
1:30 Kako se narodi kroz povijest nose s traumama?
1:57 Kako evolucijski probavljamo patnju?
3:10 Imamo li mehanizam za proradu patnje?
3:53 Što se događa u mozgu kad otpušta traumu?
4:40 Možemo li bez stručne pomoći proći kroz jako veliku traumu?
5:58 Što je u pozadini svake neprorađene traume?
7:03 Kako se prorađuje trauma?
7:52 Zašto je trauma problem suvremenog društva?
8:31 Zašto je pjevanje terapijsko?
9:30 Kako još možemo proraditi traumatske reakcije?
11:17 Što šetnja radi mozgu?
12:36 Što priroda radi mozgu?
15:40 Koje su prednosti samo-terapije?
16:22 Kako da znamo jesmo li zacijelili traumatsko iskustvo?
17:27 Koji tjelesni sustavi najviše stradavaju pri retraumatizaciji?
18:36 Trauma određuje koliko ćemo živjeti?
21:07 Možemo li promijeniti svoju sudbinu?
22:35 Kratka anti-traumatska rješenja za kraj
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Dobrodošli natrag u naš podcast o psihoterapiji! Današnja tema je jedna od najdubljih i najizazovnijih aspekata ljudskog iskustva - "Propitivanje oprosta".
Oprost je često smatran jednim od najvećih činova ljudske dobrote i ljubavi prema sebi i drugima. Međutim, je li uvijek jednostavno oprostiti? Kako oprostiti kada osjećamo duboku bol, ljutnju ili izdaju? I još važnije, trebamo li uopće oprostiti?
U ovoj epizodi, istražit ćemo složene aspekte oprosta, postavljajući pitanja koja su ključna za naše emocionalno i duhovno blagostanje. Razgovarat ćemo o tome što oprost znači za nas pojedince, kako ga možemo razumjeti i prakticirati u različitim situacijama te kako propitivanje oprosta može oblikovati našu emocionalnu i mentalnu dobrobit.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
Sadržaj:
0:40 Definicija oprosta
2:10 Kako otpustiti patnju?
2:55 Kako oprostiti nekome, a ne izgubiti sebe pritom?
5:05 Iskustva iz psihoterapijske prakse
6:05 Što sa gnjevom?
8:41 Zašto nam treba tuga?
10:13 Koje su dobrobiti oprosta?
10:40 Prepreke i izazovi za oprost
13:00 Kako znati jesmo li uistinu oprostili?
15:39 Kako oprostiti bez psihoterapije
16:58 Liječi li samoća?
19:45 Treba li nekad i ne oprostiti?
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Danas smo pred vama s temom koja nas vodi duboko u unutarnji svijet perfekcionizma. Pitanje koje ćemo istražiti je intrigantno i duboko ukorijenjeno: "Perfekcionizam - zašto je vezan za traume iz djetinjstva?"
Perfekcionizam, s jedne strane, često se doživljava kao pokretač postizanja izvrsnosti, no s druge strane, može biti povezan s unutarnjim pritiskom, strahom od neuspjeha i stalnom potrebom za potvrdom. U ovoj epizodi, zajedno s našom psihoterapeutkinjom Irenom, istražit ćemo kako traume iz djetinjstva oblikuju ovaj kompleksan obrazac ponašanja te kako prepoznati i suočiti se s njegovim utjecajem na naš svakodnevni život i mentalno zdravlje.
Ostanite s nama jer ćemo zajedno otvoriti vrata razumijevanja i pružiti alate za izgradnju zdravijeg odnosa prema postignućima i sebi.
Sadržaj:
1:09 Imaju li djeca perfekcionizam?
2:00 Kad se počinje razvijati perfekcionizam?
2:37 Kako traume utječu na oblikovanje perfekcionizma?
4:27 ‘Still face’ eksperiment - sva objašnjenja ljudskih ponašanja
6:24 Kako zapravo izgleda perfekcionist (koji je pokušavao zadovoljiti svoje roditelje)?
6:38 Zašto perfekcionist zapravo ne čini ništa
7:31 Kakve veze s perfekcionizmom ima anksioznost roditelja?
9:45 Koja je poveznica perfekcionizma i OKP-a?
10:47 Zašto nastaje ‘OKP’?
11:33 Kakvi su perfekcionisti u vezama i prijateljstvima?
14:00 Kako pomoći perfekcionistu?
16: Kako se mentalni problemi tretiraju u Velikoj Britaniji - uspredba s Hrvatskom
17:07 Kako pristupiti OKP-u?
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Dobrodošli natrag u naš podcast o psihoterapiji! Današnja tema nas vodi kroz važno pitanje koje mnogi postavljaju u traženju ljubavi i partnerstva - "Kako prepoznati pravi materijal za partnera?"
Traženje i održavanje zdravog partnerstva može biti izazovno, a mnogi od nas postavljaju pitanje kako razlikovati privremenu privlačnost od održivog, dubokog povezivanja. U ovoj epizodi, istražit ćemo ključne osobine i znakove koji mogu ukazivati na to da je osoba pravi materijal za dugoročan, ispunjavajući odnos.
Vodite ćemo vas kroz razmatranje važnih aspekata kao što su emocionalna inteligencija, zajedničke vrijednosti, komunikacijske vještine i sposobnost suočavanja s izazovima. Razgovarat ćemo o tome kako prepoznati duboka povezivanja iznad površinskih privlačnosti te kako graditi temelje stabilnog i sretnog odnosa.
Također ćemo razmotriti kako se nositi s unutarnjim sklonostima, strahovima ili predrasudama koje mogu utjecati na naš izbor partnera. Kroz ovu epizodu, cilj nam je pružiti vam uvid i alate kako biste donosili svjesne odluke u ljubavnom životu i gradili zdrave, trajne veze.
Ako ste ikada razmišljali o tome kako odabrati partnera koji je pravi materijal za sreću i ispunjenje, ostanite s nama jer ćemo istražiti dublje ove teme i pružiti vam korisne smjernice za vaše ljubavne puteve.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
Sadržaj:
0:53 Kako prepoznati pravi materijal za partnera?
01:36 Zašto je bitno znati rješavati konflikte
01:57 Što je bitno za dugotrajan odnos
02:57 Pitanje djece
6:15 Što sa zaljubljenošću?
07:55 Kakvo smo djetinjstvo imali, takve odnose stvaramo
10:30 Jesmo li svjesni kako biramo?
12:05 Znakovi da je odnos održiv
14:11 Kako su naši stari birali partnere
15:00 Što sa društvenim pritiskom što skorijeg odabira
16:10 Primjeri iz prakse klijenata nakon rada na sebi
16:48 Glavna razlika između sretnog i nesretnog partnerstva
19:35 Kako ‘nalazimo uvijek iste partnere’?
20:43 Kakva je situacija u Dalmaciji i ostatku regije?
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Dobrodošli natrag u naš podcast o psihoterapiji! Današnja epizoda donosi nam intrigantnu temu koja često klizi ispod radara u međuljudskim odnosima - "Pasivna agresija i kako je raskrinkati?"
Pasivna agresija je suptilan oblik izražavanja bijesa, frustracije ili neslaganja, često prikrivenog između redova svakodnevnih interakcija. Umjesto otvorenog sukoba, osobe koje prakticiraju pasivnu agresiju koriste indirektne taktike, što može otežati prepoznavanje i suočavanje s tim obrascem ponašanja.
U ovoj epizodi, istražit ćemo kako prepoznati znakove pasivne agresije u različitim situacijama, bilo da su prisutni u obitelji, prijateljstvu ili na radnom mjestu. Naša psihoterapeutkinja će vas voditi kroz karakteristične obrasce ponašanja koji ukazuju na pasivnu agresiju, pomažući vam da bolje razumijete ovu suptilnu, ali moćnu dinamiku.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
Sadržaj:
0:51 Što je pasivna agresija?
1:44 Kako primijetiti pasivnu agresiju
2:38 Koji su načini djelovanja pasivnih agresivaca?
4:17 Definicija pasivne agresije
4:49 U kojoj dobi i kako nastaje pasivna agresija?
07:04 Jel’ pasivna agresija nesvjesna?
7:20 Što napraviti s pasivnom agresijom?
8:43 Pasivna agresija kao dječji obrambeni mehanizam
9:08 Kako psihoterapija pomaže kod pasivne agresije?
12:07 Fizički simptomi kao izraz pasivne agresije
13:49 Pasivna agresija kao manipulacija i kako je prepoznati
15:15 Manipulacija kao odgojno sredstvo
16:29 Na koji način su pasivno agresivni muškarci, a na koji žene?
17:35 Što su to velike, a što male traume u djetinjstvu? Koje stvaraju pasivnu agresiju?
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Danas ćemo istražiti duboke poveznice između poremećaja prehrane i stilova vezivanja, postavljajući pitanje koliko psihoterapija može biti ključna u razumijevanju i liječenju ovih složenih izazova.
Poremećaji prehrane često idu ruku pod ruku s emocionalnim poteškoćama i oblikuju se unutar kompleksnog konteksta međuljudskih odnosa. U isto vrijeme, stilovi vezivanja, koji su razvijeni u ranom djetinjstvu, mogu imati dubok utjecaj na naše odnose s hranom i tijelom. Kako se ovi aspekti međusobno prožimaju, otvaraju se vrata za razumijevanje dubokih emocionalnih korijena poremećaja prehrane.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
Sadržaj:
1:38 Zašto su nastali prvi Ana i Mia blogovi u 2000ima u Hrvatskoj
2:24 Što je poremećaj prehrane?
3:30 Kakve veze ima stil vezivanja s prehrambenim poremećajem?
4:04 Retraumatizacija na bolničkim odjelima
4:43 Poremećaj prehrane je izolacija pojedinca od odnosa u životu
5:05 Anoreksija kao odbijanje kontakta i života
6:54 Sjeme prehrambenih poremećaja je u ranom djetinjstvu
7:30 Zašto osoba s poremećajem prehrane ne zna što joj se događa
7:53 Kako pristupiti anoreksiji
8:12 Zašto se osobe s poremećajem prehrane boje (medicinskog) sustava?
8:54 Poremećaj prehrane nema veze sa vanjskim izgledom
9:14 Zašto se emocionalno prejedamo?
9:33 Koji tip privrženosti je anoreksija, a koji (emocionalno) prejedanje?
10:20 Zašto se prejedamo?
11:00 što ne izgovorimo, unosit ćemo kroz hranu
11:31 Što se događa u bulimičnom umu?
13:00 Kad društvene mreže mogu loše utjecati na mladu osobu po pitanju odnosa s hranom?
14:39 Kako pomoći osobi koja ima problem s hranom?
16:00 Hrana nije samo hrana - bebu dojka hrani ali i smiruje
17:00 Što o nama kažu navike za stolom: tko su ‘brljavci’, a tko ‘gutači’?
18:32 Kako ‘preživjeti’ obiteljski stol za vrijeme blagdana?
22:22 Kako izgleda zdravi odnos sa hranom?
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Dobrodošli nazad, dragi slušatelji, u još jednu uzbudljivu epizodu našeg podcasta o psihoterapiji! Danas ćemo istražiti jednu od čestih tema koja se pojavljuje u međuljudskim odnosima - "Lijeni partner".
Jeste li ikada osjetili da nosite veći teret u vezi ili braku? Možda ste se suočili s situacijom u kojoj ste vi ti koji donose većinu odluka, iniciraju planove ili preuzimate odgovornost za kućanske obveze, dok vaš partner izgleda pasivno promatra? Ako je odgovor potvrdan, tada ste se vjerojatno suočili s problemom "lijenog partnera".
U ovoj epizodi, istražit ćemo uzroke i posljedice ovog fenomena koji može izazvati ne samo neravnotežu u vezi, već i osjećaj frustracije, osamljenosti i nesigurnosti. Bit ćemo otvoreni i iskreni u razgovoru o tome kako se osjeća biti s takvim partnerom, ali i kako se osjeća biti taj "lijeni" partner.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda, ali i dvije nimfe.
Sadržaj:
1:08 Kako definirati lijenog partnera?
2:10 Kakav je to ‘odsječeni partner’?
2:52 Kako izgleda partner koji je u otporu?
3:43 Jel’ kućanski posao i forma partnerske komunikacije?
4:37 Kako na početku veze prepoznati lijenog partnera?
5:40 Kakav ti je život, takva ti je kuća
6:00 “Ženi je mjesto u kući” - što to govori o govorniku?
7:00 S kućanskim objvezama dijete komunicira i sa svojim roditeljima
9:02 Tko je više lijen, muškarci ili žene?
10:27 Kućanski poslovi kao sredstvo kontrole
11:30 Naše obiteljske uloge kao valuta za vrijednost
13:12 Pomaže li partnerska terapija u kućanskim poslovima?
17:10 Kad reći ‘dosta’?
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Iako se 'one night stand' često percipira kao kratkotrajna i neobavezna situacija, istina je da on može izazvati duboke emocionalne reakcije i imati dugotrajne posljedice. U ovoj epizodi Humanog Studija, istražit ćemo složenost intimnih veza koje se čine prolaznima, ali često ostavljaju dublji emocionalni trag. Razgovarat ćemo o različitim motivima koji mogu voditi ljude prema onenight standovima, kao i o tome kako se osjećaji kao što su privlačnost, očekivanja i potreba za bliskošću mogu odigrati u ovim situacijama. Pogledat ćemo i kako se nositi s osjećajima nakon 'one night standa', bilo da su pozitivni ili negativni. Kako se suočiti s mogućim razočaranjem ili gubitkom, ali i kako izvući korisne lekcije iz ovih iskustava.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
Sadržaj:
1:03 Za koga je 'one night stand' (ONS) moguć?
2:27 ONS i životne faze
4:13 Osuđuju li se u ONS-u najviše žene?
5:22 Jesu li muškarci promiskuitetni koliko se misli?
7:13 Seksualnost nije samo fizički susret
8:14 Što kad krenu osjećaji?
9:43 Što sa ‘situacijama’ (situationships’)?
10:23 Tko je ranjiviji na ‘situacije’?
12:04 Zašto seks povezuje - evolucijska perspektiva
13:21 Od čega kondom ne štiti?
18:00 Pozadina ONS-a: “Ja nisam vrijedan/a ljubavi”
18:35 ONS nije ‘feminizam’
19:47 Ženska energija & Muška energija
21 :25 Što sutradan?
23:49 Seks kroz geštalt terminologiju: ONS kao strah od odabiranja i strah od ostavljanja
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Nevjera, bez sumnje, izaziva snažne osjećaje i može dramatično utjecati na odnose. Iako je često tema koju mnogi izbjegavaju, moramo se suočiti s njom kako bismo bolje razumjeli što je to što nas može potaknuti na prevaru i kako se nositi s posljedicama koje ona ostavlja.
U ovoj epizodi, otvoreno ćemo istražiti različite aspekte nevjere. Razgovarat ćemo o tome što točno podrazumijeva prevara, kako se ona može manifestirati u različitim oblicima i kako može utjecati na pojedinca, odnos i obitelj.
Emisiju izvode psihoterapeutkinja Irena Jurjević i novinarka Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
0:33 Definicija nevjere
1:51 Zašto gej parovi manje varaju od heteroseksualnih parova
3:47 Zašto muškarci varaju?
6:42 Zašto žene varaju?
8:04 Koliko su emotivno duboki odnosi sa strane?
8:18 Što sa plitkim,kratkim avanturama sa strane?
10:55 “Volim te, dogodilo se!” - vjerovati ili ne?
12:60 Mogu li odnosi postati bolji nakon suočavanja s nevjerom?
14:01 Što s ‘hodanjem po jajima’ nakon nevjere?
17:15 Uzimanje ‘zdravo za gotovo’ i prevelika očekivanja
17:39 ‘Green flags & red flags? - korisnost i štetnost
18:29 Jesu li ljudski odnosi u prirodi monogamni ili poligamni?
20:58 Preljub kao napuštanje sebe
21:44 Definicija zaljubljenosti
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Napadaji panike su intenzivni, zastrašujući trenuci tjeskobe koji se mogu pojaviti iznenada, bez upozorenja. Osjećaji gušenja, ubrzanog srčanog ritma, vrtoglavice i straha često preplavljuju osobu tijekom napadaja. Iako su iznimno zastrašujući, važno je shvatiti da postoje načini kako se nositi s njima i postupno smanjiti njihovu moć.
U današnjoj epizodi, istražit ćemo različite znakove koji ukazuju na napadaje panike, kako fizičke tako i emocionalne. Naša psihoterapeutkinja će vas provesti kroz razumijevanje što se događa u tijelu tijekom napadaja, zašto oni nastaju, u kojim fazama života mogu nastati te te kako prepoznati specifične okidače i simptome.
Napadi panike ne moraju vladati vašim životom. Ako ste ikada osjetili paniku ili ste svjedočili napadajima panike kod drugih, ostanite s nama u ovoj epizodi jer ćemo vam pružiti informacije i alate kako biste se osjećali osnaženo i bolje opremljeni za suočavanje s ovim izazovnim iskustvima.
U ovoj emisiji otkrivamo:
2:36 Zašto anksiolitici nisu dovoljni?
3:42 Kako psihoterapija pomaže u napadima panike?
4:15 Što je napad panike?
4:35 Primjer nastanka napada panike
5:34 U kojim životnim razdobljima nastaju napadi panike?
5:52 Zašto se napadi panike pojavljuju u životnim prekretnicama?
8:45 Kako psihoterapeut pomaže u napadima panike?
11:10 Kako traumatski događaj može uzrokovati anksiozni ili panični napad?
13:05 Kako osnivanje obitelji ima veze s napadima panike?
13:51 Kakve veze s paničnim napadima ima ‘kriza srednjih godina’?
16:01 Zašto napad panike nije tako loša stvar?
17:31 Kako pomoći osobi koja u trenutku kad doživljava napad panike?
20:30 Zbog čega u današnjici nastaju napadi panike?
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Danas, u novoj epizodi Humanog studija, posvetit cemo se izuzetno važnoj i osjetljivoj temi - "Jesi li u zlostavljajućoj vezi?"
Zlostavljanje u odnosima je tema koja se često skriva u sjeni, izazivajući osjećaje srama, krivnje i nesigurnosti kod onih koji su pogođeni. U ovoj epizodi, želimo otvoreno istražiti znakove zlostavljanja u odnosima, kako bismo pružili slušateljima priliku za prepoznavanje i razumijevanje situacija koje bi mogle ukazivati na zlostavljanje.
Nadalje, pružiti ćemo vrijedne informacije i smjernice o tome što čini zlostavljanje u vezi, kako se razlikuje od zdravih konflikata i sukoba te kako prepoznati različite oblike zlostavljanja.
Emisiju su izvele psihoterapeutkinja Irena Jurjević i suvoditeljica Matea Magaš, uz vjerno prisustvo Hachibalda.
1:37 Zašto ulazimo u zlostavljajuće veze?
2:12 Kako prepoznati da si u zlostavljajućoj situaciji?
3:28 Kako izaći iz zlostavljajuće veze?
4:27 Zašto je sram osnova svakog zlostavljanja?
5:25 Privlačimo li ili propuštamo zlostavljače prema sebi?
6:44 Kako prepoznati zlostavljača na početku veze?
7:50 Gdje zlostavljač najbolje glumi?
8:36 Čega se boje manipulatori?
9:36 Koji su znakovi emotivnog zlostavljanja?
10:44 Što je poremećaj ličnosti?
11:53 Kako prekinuti odnos sa zlostavljačem?
13:12 Što ne raditi u sukobu sa zlostavljačem?
13:38 Što možemo napraviti u sukobu sa zlostavljačem?
14:47 Zlostavljač zlostavlja u intimi
16:09 kad se zlostavljač povlači?
17:04 Zašto se žrtva vraća?
18:43 Definicija zlostavljanja
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
‘Toksična pozitiva’ i ona koja to nije
Danas ćemo se posvetiti jednoj intrigantnoj temi koja je sve prisutnija u našem društvu - toksičnoj pozitivi i onoj koja to nije.
Što zapravo to znači? Toksična pozitiva odnosi se na nametanje ideje da uvijek moramo biti sretni, osjećati se dobro i biti optimistični bez obzira na sve okolnosti. Ova vrsta "pozitivnog prisiljavanja" može biti štetna jer potiskuje naše prave osjećaje, nepravedno stigmatizira negativnost i otežava nam suočavanje s izazovima života.
S druge strane, postoji i druga struja - autentična i uravnotežena pozitivnost koja prepoznaje da je normalno i zdravo doživljavati različite emocije, uključujući i one negativne. Ova vrsta pozitivnosti uključuje razumijevanje i prihvaćanje tuge, bijesa, straha i drugih negativnih emocija kao prirodnih dijelova našeg iskustva. Istovremeno, omogućuje nam da razvijemo zdrave strategije suočavanja i stvaranje pozitivnih perspektiva.
U ovoj epizodi istražiti ćemo dublje ove dvije vrste pozitivnosti - toksičnu i autentičnu. Raspravljat ćemo o negativnim posljedicama toksične pozitive na naše mentalno zdravlje, odnose i samopouzdanje. Razmotrit ćemo kako prepoznati toksičnu pozitivnost u sebi i drugima te kako se oduprijeti društvenom pritisku da uvijek moramo biti sretni i pozitivni.
-psihoterapeutkinja Irena Jurjević u razgovoru s novinarkom i ljubiteljicom dobrog života Mateom Magaš.
U ovoj epizodi otkrivamo:
1:22: Što je to toksična pozitiva?
2:55: Odgoj u obitelji i ‘nije ti ništa’
4:12: Zašto muškarci ‘ne osjećaju’?
5:15: Kako se ‘boriti’ s toksičnom pozitivom?
6:31: Ono što ne izgovaramo, raste.
6:54: Što je to autentična pozitiva?
7:55: A što s društvenim mrežama?
10:06: Kako psihoterapeut radi s ‘toksičnom pozitivom’?
12:38: Zašto je tuga potrebna?
13:32: Zašto materijalna sigurnost današnjim generacijama nije dovoljna?
17:16: ‘Alati’ za autentičnu pozitivu
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
U ovoj epizodi istražujemo uzroke osjećaja iskorištenosti, raspravljamo o različitim scenarijima u kojima se on može pojaviti te pružiti korisne savjete kako se nositi s tim osjećajem. Razgovarat ćemo o zdravim granicama, komunikacijskim vještinama, samopouzdanju i važnosti odabira pravih ljudi oko sebe. Ako se ikad osjećate iskorišteno ili možda sumnjate da možda dopuštate da se to dogodi ostanite s nama u ovoj epizodi Humanog studija jer ćemo istražiti sve aspekte ove teme i pružiti vam adekvatne odgovore - psihoterapeutkinja Irena Jurjević u razgovoru s novinarkom i ljubiteljicom dobrog života Mateom Magaš.
U ovoj epizodi otkrivamo:0:40: Koja iskustva utječu na naš sadašnji život?
1:27: Razlozi zašto danas ne znamo odabrati najbolje za sebe
2:10: Razlog zašto danas ne znaš kazati 'ne'
2:45: Razlog zašto smo okruženi ljudima koji nas crpe
4:15: Što radi psihoterapija?
6:45: Što psihoterapeut gleda na seansi?
7:47: Zašto psihoterapija 'djeluje'?
9:10: Kako odabrati zdrav odnos?
10:10: Zašto je 'nepristojnost' dobra?
11.15: Zašto psihoterapeut ne može dati savjet?
13:50: Kako fizička kazna u djetinjstvu utječe na odrasle romantične odnose?
14:45: Kako nastaje 'naučena bespomoćnost'?
16:08: Kako nastaju zlostavljači?
17:20: Što je to 'odgovornost žrtve'?
19:35: Kako pristupiti 'teškim temama' s partnerom/prijateljem?
21:40: Zašto 'pucaju' veze?
22:14: Kako reći 'ne' teškim ljudima?
Dnevna doza psihoterapije i mentalne dobrobiti:
www.humanistudio.hr
https://www.youtube.com/@IrenaJurjevic
https://instagram.com/humani_studio
https://www.tiktok.com/@irenajurjevic
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Koja je tajna psihoterapije, kako poboljšati mentalno zdravlje i kad nemaš novaca, zašto ti treba psihoterapija i kako znaš da si odabrao dobrog psihoterapeuta - na sva ova pitanja nastojale smo odgovoriti što jednostavnije i sa što više savjeta - psihoterapeutkinja Irena Jurjević u razgovoru s novinarkom i ljubiteljicom dobrog života Mateom Magaš.
U ovoj epizodi otkrivamo:
1:08: Zašto ući u psihoterapiju
3:25: Kako misli i situacije utječu na naše zdravstveno stanje
4:08: Kada i gdje se manifestira trauma
13:25: Zbog čega su građani masovno krenuli na psihoterapiju u pandemiji
16:35: Zašto je Instagram trenutno najbolja besplatna 'mental health' platforma
17:48 Zašto je u 24-oj najbolje otići na psihoterapiju
19:25: Zašto briga o mentalnom zdravlju kasno stiže u sustave
22:55: Kako odabrati psihoterapeuta
25:10: Razlog zašto u psihoterapiji nema brzinskog rješenja
Dnevna doza psihoterapije i mentalne dobrobiti:
www.humanistudio.hr
https://www.youtube.com/@IrenaJurjevic
https://instagram.com/humani_studio
https://www.tiktok.com/@irenajurjevic
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
