Afleveringen
-
Grand Hotel Kvarner povijesno je najstariji hrvatski hotel na Jadranu .Prvotno je planiran kao sanatorij za plućne bolesnike i zbog njega je obližnje groblje premješteno na drugu lokaciju. Iza čitave inicijative i investicije stajalo je Društvo južnih željeznica i njegov ravnatelj, Friedrich Julius Schüler, dok su izvođači radova bili inženjeri Wilhelm i Meese. Najstariji je južni, klasicistički formirani korpus hotela. Sjeverni dio u početku je udomljavao tople kupke. Na mjestu izgorjelih toplih kupki podignuta je 1913. poznata Kristalna dvorana. epadanasa hotela, Villa Amalia bila je namijenjena elitnim gostima. U njoj su boravili rumunjski kraljevski par Karol i Elizabeta, a u njoj se dogodio i 1894. susret careva Franje Josipa I. i Vilima II., vojvoda Alfred od Nassaua proslavio je svoj srebrni pir. Balerina Isidora Duncan, ima svoje poglavlje te dinastija Savoia. U hotelu je zanimljiv muzeološki postav, u kojem su vidljivi ostaci originalnih zidova do kojih se došlo sondiranjem rekonstrukcijom povijesnih slojeva boje i drugo. Gost emisije je prof.dr.Amir Muzur.
-
U Žabniku, na rijeci Muri škripi veliko kolo plutajućeg mlina s početka 20. stoljeća. Uz ovaj jedinstveni objekt ruralne graditeljske baštine nalazi se i multimedijalni etnografski postav u Mlinarskoj kući, „Jen den v živleju mlinara Franca Žalara“ . Mlinarski zanat jedna je od mnogih blagodati koje je stanovnicima omogućavala rijeka Mura. Mlin na Muri je jedini ploveći riječni mlin u našoj zemlji, a u okruženju mlina nalaze se dvije riječne skele, Skelarska kuća s prezentacijom skelarstva. Gost je direktor ureda TZO Sveti Martin na Muri, David Novinščak.
-
Zijn er afleveringen die ontbreken?
-
U Centru za tradicijsku kulturu Varaždin, radi se od jutra do mraka, a dolaze od najmanjih do najstarijih. Uz folklor, ulažu se veliki napori u glazbeni ansambl, ali i u radionice koje njeguju tradiciju izrade starog nakita i veza. Sve se to radi s puno ljubavi i sa stručnim osobama, kazuje predjsednica Centra tradicijske kulture Varaždin, Helena Lalić, inače sutentica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Helena se prihvatila mjesta predsjednice, u vremenima kad je pandemija ugrožavala nastavak rada CKT-a. Iako vrlo mlada ta zaljubljenica u baštinu i čuvanje tradicije, okušala se na svim poljima vještina u apliciranju projekata na svim razinama, ali ostaje vjerna folkloru. Kao četverogodišnja djevojčica savladala je prve plesne korake, i ostala vjerna svojoj ljubavi. Autorica i urednica emisije je Vesna Jurić-Rukavina.
-
Lepoglava je poznata kao kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini još od 1400. godine. Pavlini su donijeli i umijeće čipke koje je postupno prihvaćeno među seoskim stanovništvom, a tradicija nikada nije prekinuta. Lepoglavska čipka ima oznaku izvorno hrvatsko, a nalazi se na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva. Uspješno je održan još jedan Međunarodni festivala čipke u Lepoglavi. Posjetitelji su imali priliku vidjeti neke od najljepših primjeraka čipke iz čak 15 europskih zemalja, a Turska je bila ovogodišnji partner festivala. Međunarodni festival čipke je najstarija i najveća manifestacija u Lepoglavi, gradu iznimno bogate kulturne tradicije, koji je već više od stoljeća diljem Europe poznat i kao važno čipkarsko središte. Gošća je voditeljica Zadruge Lepoglavske čipke Karmen Šoštarić , a autorica i urednica emisije je Vesna Jurić_Rukavina.
-
Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježava se tradicionalno 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Danom NSK obilježava se i 417 obljetnica Knjižnice. Večeras u emisiji Nepregledno blago predstavljamo vrsne stručnjake koji spašavaju i čuvaju našu baštinu dr.sc. Sandu Milošević, voditeljicu Odjela zaštite i pohrane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Stevu Leskarca, koordinatora procesa Konzervacija i restauracija. Koji su njihovi najveći izazovi u spašavanju baštine? Kako se čuva nacionalno blago? Otkrivaju i kako je papir najzahtjevniji u procesu zaštite, te zašto su najprije forenzičari, pa liječnici za knjige. Dvoje vrhunskih znalaca restauracije i konzervacije Sanda Milošević i Stevo Leskarac svjedoče i o svojim prvim kontaktim u restauratorskom svijetu te kako je počela njihova trajna profesionalna veza s baštinom – što ih je to „odvuklo“ u svijet posebne strpljivosti? – svijet baštine koju čuvaju za generacije u budućnosti.
