Afleveringen
-
Send us a text
Carski rez uopšte nije bezazlen način poroda, kaže doc. dr. Emir Mahmutbegović, specijalista ginekologije i akušerstva, gost nove epizode podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, u kojoj osim teme carskog rezaobrađujemo i temu perimenopauze koja, za razliku od carskog reza, čeka svaku ženu.
Saznali smo i kada se doktori odlučuju na carski rez i kada je ta operacija opravdana, šta to čeka ženu nakon što donese bebu na ovaj svijet - koje su posljedice?
Kada žena iz tzv. generativne dobi krene prema menopauzi, taj period nazivamo perimenopauza. Tokom tog razdoblja žene doživljaju niz promjena - ne samo hormonskih, već i psihičkih i socijalnih.
Dr. Mahmutbegović napominje da perimenopauza i sama menopauza nisu bolest.
- Ono što hoću da naglasim je da menopauza nije bolest. Ne, to je prirodno normalno stanje u životu žene, koje se obično javlja oko 50.-te godine i ni na koji način se ne može izbjeći. Nastaje zbog pada funkcije jajnika odnosno proizvodnje estrogena i progesterona, pojasnio je dr. Mahmutbegović.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Ove subote U kontru sa Draganom Markovinom dolazi nam proslavljeni režiser Haris Pašović, kojeg smo ugostili nakon premijere njegove važne i potresne predstave "Oslobođenje Sarajeva", u SARTR-u, prve uopšte koja se bavi tim traumatičnim razdobljem.
Pašović je režirao u prestižnim pozorištima u regionu, a njegove predstave su učestvovale na mnogim festivalima. Prije rata je režirao, između ostalih, predstave koje se danas smatraju klasicima u historiji pozorišta.
Osim regiona, Pašovićeve predstave su gostovale u Parizu, Amsterdamu, Berlinu, Ženevi, Strazburu, itd.
Sa Markovinom je otvorio i temu gubitka ljudskosti i pobjede života. Razgovarali su o nestanku jevrejske zajednice kao i o posljedicama posljednjeg rata te o tome hoće li ideja multikulturnog Sarajeva preživjeti.
Pričali su i o Pašovićevom povratku u beogradska pozorišta te o njegovoj regionalnoj saradnji.
Riječi je bilo i o tome kako današnje Sarajevo gleda na jugoslavensko nasljeđe. A otvorena je i tema Sarajevo festa, kojeg već nekoliko godina organizira s predstavama i tribinama, uz poseban osvrt na ovogodišnju temu posvećenu sekularnosti.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Jedan je “od one garde” domaćeg glumišta, vedrog lica, razigranog glasa i autentičnog smisla za humor. Onaj koji je Lajao na zvezde i sijevao Munje, zanesenjak i poeta na najvećoj slavi ikad, onoj Ivkovoj. On je Švaba, Kengur i Limeni. Barem su to neke od njegovih omiljenih uloga publici sa ovih prostora. Međutim, u njegovoj maestralnoj glumi, mogao je uživati i cijeli svijet, u najvećoj mjeri kroz ulogu Jurija u seriji „Stranger Things“.
Iz Los Angelesa, preko Beograda, do Doma mladih, pravo u naš studio, stigao je Nikola Đuričko i ovog petka je gost podcasta Opet Laka.
Zašto je važno da umjetnost postoji i opstaje, i u čemu nam ona pomaže? Zašto Nikolu majka zove Đuričko? O partizanima, partizanskim filmovima, Rokerima s Moravu te velikim Draganom Nikolićem i Mileni Dravić. Koliko je baka Tomanija uticala na njegov životni put?
Pokušali su Đuričko i Laka odgonetnuti da li je uopšte moguće razgovarati o historiji bez emotivnih manipulacija te su istakli skupu cijenu koju plaćamo zbog onoga što je nacionalizam danas.
- Mi, i sve naše komšije, platili smo sumanutu cijenu vrlo pogrešne politike. Korupcija, nacionalizam, to su sve boljke sa kojima nikako da se suočimo. Nacionalizam je manipulativan. Hajde da vratimo da nacionalizam bude patriotizam ili tvoje rodoljublje. Mi smo svi naše nacionalizme platili tako što smo ubijali druge. Kiš je to super rekao “Nacionalizam je gubitak vlastite svijesti.”, kazao je Đuričko.
Ne želeći dalje voditi razgovore o politici, dva umjetnika nastavili su priču o svim drugim temama. Levitaciji, gravitaciji, o Kamiju, Heseu, EKV-u, porodici iz koje je Đuričko potekao i onoj koju je osnovao.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Dojenje, tako poseban čin između majke i djeteta, a, u isto vrijeme, veliki izazov za skoro svaku majku. Dojenje štiti bebu od infekcija uha, dijareje, upale pluća i drugih dječjih bolesti. Dojenje štiti majku od dijabetesa, raka dojke i jajnika, bolesti srca i postporođajne depresije. Dojenje je nova tema Oslobođene jer je i ovo tema koja zahtjeva slobodu svake žene da kaže kako se osjeća i gdje joj je potrebna pomoć.
Tema dojenja kao najoptimalnijeg i najzdravijeg načina ishrane svakog djeteta, ponovo se vraća u fokus. UNICEF se u Bosni i Hercegovini skoro svakodnevno bavi ovom temom.
U studio Oslobođene dolazi Aldina Bukva-Mahmutović, voditeljica programa ranog rasta i razvoja UNICEF BiH koja je podijelila da, prema trenutno dostupnim podacima, stopa dojenja u prvih mjesec dana života dijeteta iznosi 87,3 posto. Nažalost, u periodu do šestog mjeseca ta stopa pada do iznimno niskog procenta, a on iznosi 15,1 posto.
U cilju unapređenja podrške trudnicama i roditeljima, UNICEF nastavlja svoju misiju kroz inovativne projekte koji se fokusiraju na pravilnu ishranu i dojenje. Posebna pažnja biće posvećena obrazovanju budućih majki i očeva još tokom trudnoće, kako bi stekli neophodno znanje i vještine za odgovorno roditeljstvo. Kroz inicijativu Škola za odgovorno roditeljstvo, UNICEF će pružiti podršku budućim roditeljima u cilju primjene Deset koraka uspješnog dojenja, koji će biti implementirani kroz sve sisteme zdravstvene zaštite.
- Podržavamo inicijativu osavremenjenih Škola za trudnice kroz program Škole za odgovorno roditeljstvo jer verujemo da je edukacija ključ za uspješan početak života svakog djeteta. UNICEF je posvećen osiguravanju primjene Deset koraka uspješnog dojenja kroz sve sisteme zdravstvene zaštite, s ciljem da majke dobiju adekvatnu podršku u procesu dojenja, bilo da se radi o tehnikama, inicijaciji dojenja ili logistici koja uključuje zajednički boravak majke i bebe, ističe Bukva-Mahmutović.
Koje su to ključne uloge koje društvo i zdravstvene institucije trebaju preuzeti kako bi podržali majke u izazovima s dojenjem? Žana Tomović za Osobođenu govori o važnosti informiranja i pripremSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Kemal Hafizović, legendarni bh. fudbaler i trener, gost je 38. epizode podcasta (IN)Direkt.
Rođen u Zenici, Hafizović je svoju fudbalsku karijeru započeo u omladinskom pogonu Čelika, da bi sa samo 18 godina zaigrao za Rudar iz Kaknja. Na poziciji krilnog napadača, u dresu Rudara, Hafizović pokazuje svoj talenat, a 1974. godine vraća se u svoj matični klub, Čelik Zenica, iako je dobio poziv Dinama iz Zagreba.
- Dolazim kući i kaže meni otac rahmetli: “Došao je Bajić Milenko, prijeti da će miliciju zvati”. Valjda je htio prepasti. Otac mu rekao: “Bajiću, ja sam veliki Čelikovac. Ja bi najviše volio da ga vidim u dresu Čelika, ali ne smijem mu ništa reći”. Oni dolaze da razgovaraju, a ja… Ja ako u Čeliku ne zaigram buraz, umro bih za godinu dana. Džaba što je Dinamo, prisjeća se Kemal Hafizović.
Tokom četiri godine odigrao je 87 utakmica i postigao 14 golova, privukavši pažnju ljubitelja fudbala širom Jugoslavije. Godine 1978. odlazi na kratki angažman u kanadski Toronto Blizzard, gdje u 12 utakmica postiže četiri gola. Ubrzo se vraća na Balkan, potpisavši za Maribor, gdje uspješno nastupa tokom 1979. godine.
Po završetku igračke karijere, Hafizović započinje svoj trenerski put u FK Rudar Kakanj. Tokom narednih decenija, Hafizović će ostaviti dubok trag kao trener brojnih klubova, među kojima su Čelik Zenica, Velež Mostar, Travnik i Krajišnik Velika Kladuša. Posebno je bio vezan za Čelik, u sezoni 1996/97 mu donosi titulu prvaka te sveukupno tokom sedam mandata pokušava da pomogne klubu u teškim trenucima, unoseći svoju strast i iskustvo stečeno na terenu.
Prisjetili smo se Kemalovih početaka na Blatuši, prvim seniorskim minutama u Rudaru iz Kaknja i dolasku u matični Čelik. Otkrio nam je kako ga je tražio Dinamo i zbog čega je odlučio ostati u Zenici. Pričao nam je o fudbalu u Jugoslaviji i životu fudbalera tada. Nezaobilazna tema je bio odlazak i boravak u Torontu, anegdote sa Seadom Sušićem te upoznavanje legendarnog Pelea. Dotakli smo se njegovih trenerskih početaka u Rudaru i
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Ni lokalni izbori još nisu završeni, stanovnici Donje Jablanice jučer su izašli na birališta nakon katastrofalnih poplava i bujica koje su opustošile ovaj dio Hercegovine i srednju Bosnu. Iako ćemo na službene rezultate još čekati, već se počelo govoriti o narednim, općim izborima.
Vojin Mijatović gost je nove epizode podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, ovaj Banjalučanin, koji se školovao u Beogradu, jedan od potpredsjednika SDP-a BiH, s iskustvom na nizu dužnosti u javnom sektoru, angažiran na brojnim međunarodnim projektima, bez dlake na jeziku, s vrlo jasnim stavovima koji često izazovu pravu buru. U maju su huligani u Beogradu ubili njegovog brata, i tada je skupio snagu da kaže kako moramo učiniti sve da postanemo bolji ljudi i izrazi nadu da će njegov Đorđe biti posljednja žrtva posrnulog društva.
Kako vidi prijateljstvo Dodika i mađarskog premijera Victora Orbana?
Koliko je dužna Federacija BiH? Kad će, konačno, fiskalni zakoni?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost nove epizode podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom Damir Uzunović bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac, urednik, izdavač i suosnivač, zajedno sa Goranom Samardžićem, knjižare i izdavačke kuće "Buybook".
Objasnio je i kako je Buybook dobio ime i prisjetio se prvog prostora te knjižare u sarajevskom naselju Ciglane te kako su došli do prostora u Radićevoj ulici u kojoj se knjižara danas nalazi i ko je taj prostor koristio prije njih.
- Knjižara je nazvana Buybook kako bi naravno imala veze sa knjigom, ali ta knjiga ne smije biti poklanjana i ne smije se o njoj pežorativno pisati nego neka se ona kupi, pa ako ćemo reći na engleskom "kupi knjigu" onda je to "buy book", a onda ako smo rekli bajbuk onda to ima veze i sa zatvorom (bajbukana op.a.). Dobre knjige i dobri pisci su uvijek imali veze sa zatvorom, priča Uzunović.
Sa Amirom Vukom Zecom razgovarao je o odrastanju u sarajevskom naselju Koreja, značaju Buybooka i Radićeve ulice u kojoj se knjižara nalazi, festivalu Bookstan, o nagrađivanom romanu ”Ja sam“, jednom malo drugačijem romanu o porodici, ali i o Sarajevu.
Uzunović se sjetio i Mulamustafe Bašeskije koji je rekao da treba skloniti Trebević, jer on utiče na to da Sarajlije nisu razborite, imaju pameti, ali im ona sporo dolazi.
Riječi je bilo i o emotivnim senzacijama koje je Uzunović doživio kada je, kao stipendista, boravio u SAD-u, izdavaštvu danas, čitalačkoj publici i mladim autorima.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Susret dvoje starih prijatelja, umjetnika, prepun zdravog humora, reda ozbiljne priče i svega ostalog što vam može i ne može pasti na pamet. Ovako bismo, ukratko, mogli opisati novu epizodu podcasta Opet Laka jer u goste nam stiže Ida Prester, voditeljica, pjevačica i neko čiji je glas i mimo pjesme vrlo jasan i snažan.
Jedinstvena i harizmatična, prepoznatljiva po autentičnoj estetici, šarenilu, osmijehu i čudesno vedrim melodijama. Vjerovatno je, upravo zbog toga, baš ona najveća simpatija našeg Lake.
Kako su kroz razgovor, od Lakine čežnje zbog neuzvraćene ljubavi, došli do paklenog privatno-poslovnog pakta i najave zajedničkog odlaska na Evroviziju? Šta je recept za sretan brak? Gdje se izgubila mašta?
Ida je sa nama podijelila i jedno, u najmanju ruku, neobično iskustvo zbog kojeg je u ranim dvadesetim doživjela određenu vrstu traume.
- Bila sam s puno gayeva u vezi, pa sigurno tri-četiri koji su kroz vezu sa mnom skužili da su gay, možda to o meni dosta govori, možda sam ih baš ja usmjerila gdje treba. Dečko kojem je posvećena pjesma “Moj dečko je gay” je istinita priča. I dan danas mi je zahvalan na otkrovenju. Ja sam napisala pjesmu i on je tek osam godina nakon toga shvatio da je stvarno gay. Rekao mi je “Ida, sve si bila u pravu, kako si znala?”, ali u super smo odnosima. Pazi, meni je to tad bila velika trauma, znači kreneš s nekim u kog si zaljubljen i on je kao zaljubljen u tebe, ljubiti se htio i tu ćemo stati. Onda povezuješ tako jedno s drugim i tako je nastala pjesma. To je meni super - ti napišeš pjesmu i riješiš se te traume kroz šaljive, blesave stihove, onda jednostavno samu sebe izliječiš, to je baš fina terapija. Okej, bilo je gorih stvari u životu o kojima nisam napisala pjesmu, ali ovo mi je bio udarac za ego, nekako me zbunilo, to mi je bila prva takva situacija sa tih nekih 24-25 godina, ispričala je Ida.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Glumica Milena Radulović bila je učenica škole glume Mike Aleksića, imala je samo 17 godina kada ju je silovao. I to se nije dogodilo samo jednom. Kada je pitaju šta je čekala osam godina da progovori, kaže da je čekala da bude spremna. Milena je svoju priču podijelila s javnošću i time otvorila Pandorinu kutiju i ohrabrila ostale djevojke da progovore o seksualnom zlostavljanju. Mnoge njene kolege su je podržale i stale na njezinu stranu, bilo je i onih koji nisu. Bilo je žena koje su stale na stranu Mike Aleksića. Od njegove pa nadalje. Bilo je ljudi koji su propitivali Mileninu istinu.
Danas je 1380 dan Milenine borbe.
Milena ističe da joj je jako važno što je puno muških kolega stalo na njenu stranu, ali i na stranu njenih kolegica koje su prijavile.
- Jako je važno što su oni tu uz nas. Ali čini mi se da svi oni, i Milan Marić, i Aleksandar Radojčić, i Andrija Milošević... Oni su svi razumjeli ovo. Nije poenta da se mi borimo jedni protiv drugih, kao žene protiv muškaraca, ili da su to neka paušalna, prizemna shvatanja feminizma, već da se mi borimo protiv nekih tekovina patrijarhata koji nam ne idu na ruku. A ne idu ni muškarcima, ne idu ni ženama. Tako da mi je super što oni to prepoznaju i što šalju tu poruku da je u redu biti uz neku ženu, ističe Milena.
U svijetu prepunom izazova i neizvjesnosti, često zaboravljamo na temeljnu emociju koja nas pokreće, a to je ljubav. U razgovoru o njenom značaju, Milena naglašava kako ljubav ostaje osnovna nit koja prožima sve aspekte našeg života. Bez obzira na strahove, otuđenost ili gubitak pravih vrijednosti, ljubav ostaje vitalni element koji nam pruža smisao i nadu.
- U današnjem svijetu, često zaboravljamo koliko je ljubav važna u svemu što prolazimo. Spremni smo priznati da nam je ljubav potrebna, čak i više od vazduha. Ona je osnova našeg postojanja i ispunjenja. Kada se suočavam s izazovima, divno je kada se prijatelji jave i ponude podršku, jer to samo potvrđuje da ljubav nije teret, već najvažnija snaga koja nas održava. U tom uzvišenom osjećanju leži smisao našeg postojanja - ljubav, koja je možda najbolje što smo ikada doživjeli ili izmislili, poručila je Mile
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
- Lako je biti šmeker direktor, koji ide po kafama i restoranima, ali nekada morate donijeti odluku da je došao kraj firmi, ovo su riječi Nihada Softića, čovjeka koji je zbog snažnih posljedica globalne ekonomske krize 2009. godine morao proglasiti stečaj svoje firme „IT Computers“ koja je zapošljavala 500 ljudi i imala 60 prodajnih mjesta. Gubitak od 15 miliona maraka.
Softić je danas veoma uspješan poduzetnik, iako su mnogi sumnjali, i doktor poslovne psihologije. U novoj epizodi podcasta Životna škola, on nam otkriva, kako je napravio svoje carstvo, ali i kako ga je srušio i šta je potom uslijedilo.
Pisanje nije tek obično piskaranje za ovog čovjeka, ono ga je izvuklo iz vrtloga depresije i ponovno potaklo da se trgne i uzdignute glave krene u nove poduzetničke pohode.
Nakon dugogodišnjeg pisanja, završava knjigu pod naslovom „Pola čovjek, pola Bog“ koju zvanično objavljuje 2014. godine, a drugu knjigu „Tajna svega“ šest godine kasnije. U decembru 2022. objavljuje i svoju treću knjigu „Ja narcis“ koja je proistekla iz doktorske disertacije.
Kada vam se dogodi takav pad iza vas može da stoji samo porodica. U to se Softić uvjerio i sam. Prvi put u jednom javnom intervjuu je spomenuo svoje roditelje. Kaže da je njegova majka jako ambiciozna i pozitivna žena.
- Jedan dan sam bio tužan, gledam, bila je kiša. Mogao bih da zaplačem, a majka je kuhala kafu. Da li je ona mene vidjela - ne znam. Kaže ona meni "Sine, poslije svake kiše dođe sunce". Kada se sve to izdešalo, ona je meni rekla da ako treba iz šatora ćemo ponovo krenuti. To mi je bio vjetar u leđa, prisjeća se Softić.
Dodaje da je danas zadovoljan svojim životom, djecu je izveo na pravi put.
- Sada, u ovom trenutku, apsolutno se ne bojim ničega jer sam naučio dvije stvari u životu. Da sam odličan da napravim nešto i da to pokvarim. Kada znaš to, onda se izmakneš. Mi sad imamo nekoliko biznisa, a ja nigdje nisam. Sve sam pokrenuo, osmislio i samo sam se izmakao. Jer znam da sam najveći ideolog i stvaraoc svega toga, ali znam i za
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Zoran Zekić, hrvatski fudbalski stručnjak i aktuelni trener tima sa Koševa, gost je 37. epizode podcasta (IN)Direkt.
Zekić je rođen u Osijeku gdje je i počeo svoju igračku karijeru. Pažnju je skrenuo na sebe igrama za Kamen Ingrad što ga dovodi do transfera u Maccabi Haifu. Nakon polusezone i osvojene titule dobija poziv koji se ne odbija. Prelazi u zagrebački Dinamo. Nosio je dresove Intera iz Zaprešića, Rijeke, Cibalie, Istre i tako promijenio 27 klubova u karijeri.
Proveo je i polusezonu u Sarajevu, a sudbina je htjela da 24 godine poslije postane i trener bordo kluba.
- Ja sam trebao ići u Široki, stali smo u Sarajevo na kavu i stvarno se to tako izdogađalo da sam ja nazvao ženu i rekao da sam potpisao za Sarajevo. Nije joj ništa bilo jasno, ali ok. Morate znati da je to 2000. godina, da ni ovdje se nije još život stabilizirao i da je tu bilo dosta košmara. Sad kad gledam, poslije tog odmaka, hvala Bogu da se mogu smijati nekakvim detaljima, ali meni je to stvarno bilo uzbudljivo. Naravno da nisam očekivao da ću tako malo igrati, naravno da nisam očekivao da će primanja biti tako slaba, ali sam upoznao ljude. Stvarno je lijepo da poslije 24 godine ostaneš u kontaktu sa toliko dobrih ljudi sa kojima si zapravo proveo samo pola godine, prisjeća se Zekić.
Trenersku karijeru počinje u NK Maksimir gdje je prvobitno imao ulogu igrača trenera. Prvi inostrani angažman je ostvario u Sheriffu. U prvom mandatu osvaja Kup Moldavije, a u drugom i titulu prvaka. Dva mandata je proveo i u matičnom Osijeku. Nezaboravna je sezona 2017./2018. gdje je bio na pragu ulaska u grupnu fazu Lige Evrope kada ga je u trećem pretkolu čekao slavni PSV. Osijek je pobijedio i tako izveo čudo, ali je u narednom pretkolu zaustavljen od bečke Austrie zahvaljujući zaboravljenom pravilu, golu u gostima. Zekić je također vodio mađarski Diosgyor, Slaven Belupo i FK Partizani.
Prisjetili smo se Zoranovog odrastanja u osiječkom naselju Jug II,
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) utvrdila je i prošle sedmice objavila preliminarne rezultate lokalnih izbora. U Kantonu Sarajevo, u devet općinskih vijeća, najviše vijećnika će imati SDA - ukupno 82, no ipak su to tri mandata manje u odnosu na prošle lokalne izbore. Zapravo je najveći dobitnik Stranka za BiH koja je 2020. imala jednog, a sada 30 vijećnika: lider ove partije Semir Efendić u međuvremenu je napustio SDA.
Trojka - SDP, Narod i pravda i Naša stranka - imaju 106 mandata, jedan manje u odnosu na izbore održane 2020. Naša stranka je porasla za dva mandata i sada je na 22, SDP je zabilježio skok od 20 mandata i ima 42 koliko i NiP, no prije četiri godine NiP je imao 65 mandata i uprkos činjenici da je NiP na ovim lokalnim izborima osvojio više od 60.000 glasova, partija na čijem je čelu Elmedin Dino Konaković, aktuelni ministar spoljnih poslova naše zemlje, najčešća je tema: prozivke zbog pada u Sarajevu se analiziraju, mada je Nermin Muzur potvrdio načelničku poziciju na Ilidži, a Amar Dovadžija je izabran za načelnika Ilijaša. Sve su oči uprte u Centar, neki bi rekli općinu koja vrijedi više od 10 drugih.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović najčešće prozivani NiP-ovac, predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva, vijećnik u općini Centar i vođa NiP-a u istoj općini - Jasmin Ademović.
Je li Ademović analizirao rezultate, šta se da zaključiti? U čemu je njegov problem sa Srđanom Mandićem?
Koliko je teško biti sin slavnog branitelja Sarajeva, uz to politički angažiranog u samom vrhu i stranke i države?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U prvoj epizodi novog podcasta Oslobođenja, (Ne)poznato o ljudskom tijelu, dotakli smo se širokog spektra tema, od toga kako funkcioniše naš metabolizam, kako naši organi međusobno komuniciraju, pa do toga kako se tijelo prilagođava različitim stresovima poput vježbanja ili kakve su njegove individualne potrebe kada je u pitanju ishrana.
Sve to će nam pojasniti Ratko Perić, doktor sportske fiziologije, stručnjak sa višegodišnjim iskustvom, autor mnogih knjiga i više od pedeset članaka na tri jezika, a svoje znanje i iskustvo svakodnevno primjenjuje definišući kreativna rješenja u segmentu ishrane (prije i poslije treninga), kao i u propisivanju individualiziranih planova i programa treninga sa različite klijente, uključujući i pacijente sa endokrinim i kardiovaskularnim poremećajima.
Govorili smo o optimalnom razvoju djece, o rekreativcima i profesionalcima, o zdravlju i vrhunskim sportskim rezultatima. Ukazali smo i na neke greške zbog kojih trening ili ishrana mogu biti faktori ugrožavanja ili narušavanja našeg zdravlja.
Sportska fiziologija je vezana za fizičku aktivnost, a ne samo za bavljenje sportom, to je interdisciplinarna grana koja kombinuje medicinu i sport. Perić kaže da ljudsko tijelo nije genetički dizajnirano da bude mirno - stvoreni smo da se krećemo.
- Ovo što smo doživjeli u ovo moderno doba da većina ljudi sjedi po osam do 10 sati, a onda budu psihički polomljeni zato što su sjedili pa onda sjede još. Mi nismo kreirani da budemo toliko mirni. Nije normalno da dolazimo u situaciju da su ljudi sa 30 godina fizički nesposobni za određene pokrete,a šta tek slijedi. To je posljedica brzog načina života, brze hrane. Prehrana više nije što je nekada bila. Svi negdje žurimo. Kada smo mi zamoreni organizam traži nešto da ga podigne i tu nastupa potreba za junk foodom (brzom hranom op.a.). Ta hrana je puna ugljikohidrata koji će jako brzo podići nivo šećera u krvi. Kada to pojedete vi se onda osjećate sretni i zadovoljni, a na duge staze to je problem, pojašnjava dr.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom govorimo sa Gorčinom Stojanovićem, režiseromi umjetničkim direktorom Jugoslovenskog dramskog pozorišta.
Stojanović je sa Markovinom pričao o njegovom odrastanju u Sarajevu, o MESS-u koji ga je formirao i na kojem su se upoznali njegovi roditelji, zatim o posljednjem filmu njegovog strica Nikole Stojanovića, "Belle epoque", snimljenom u Sarajevu 1990. godine.
Razgovarali su o Stojanovićevoj generaciji, slutnji rata i o tome je li bilo partizana u zadnjem ratu. Pričali su o Beogradui traumi Vukovara u to vrijeme, na temu o kojoj je snimio film "Ubistvo s predumišljajem". Otvorili su i temu nogometa i njegove navijačke pripadnosti Partizanu, kao i sjećanja na Grbavicu i tadašnji FK Željezničar, pa i pitanje odnosa navijača Partizana prema jugoslavenskoj baštini tog kluba.
Na kraju je Stojanović otkrio i šta misli o Ivi Andriću, o nacionalnim i ideološkim sukobima oko njega te o svijetu Austro-Ugarske.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Još kao dječak bio je član dječjeg omladinskog dramskog studija Radio Televizije Beograd, a Fakultet dramskih umjetnosti završio je u klasi profesora Predraga Bajčetića. Bivši je pjevač kultnog benda Generacija 5 te Fuzzbox, a aktuelni frontmen grupe Death Saw. Srbijanski glumac i roker i jedan od omiljenih mentora u takmičenju Zvezde Granda, Đorđe Nikolić, poznatiji kao Đorđe David, ovog petka stiže u goste podcasta Opet Laka.
Otkud roker u Zvezdama Granda? Kako je Đorđe David Bred Pitu “skinuo ribu”? Kako je biti “ćale” u 50-oj te kako se osjeća sa svojih “60 banki”?
Kroz dvosatni podcast razgovor, Đorđe se prisjetio se prijateljstva sa bh. glumcem Harisom Burinom, koji više nije među nama te priznao kako se sa članovima Generacije 5 nije razišao na lijep način.
Đorđe je u podcastu do detalja podijelio priču o strašnoj saobraćajnoj nesreći u kojoj je tragično nastradala jedna žena iz Sjeverne Makedonije. Međutim, ubrzo je saznao da je prilikom nesreće jedna osoba smrtno stradala.
- Ramenom sam otkinuo vrata, popeo se uzbrdo jer sam sletio s puta i znam da je neka žena tu bila i rekla je “Ti si sav krvav!”. Ja pogledam i jedino što sam imao je rasjekotina na ruci, otvorena ruka, kost sam lijepo vidio, ali to je zaraslo. Kada sam sjeo u sanitet, pitao sam šta je, ko je, je li ima povrijeđenih, je li neko poginuo… E sad, rušenje svega onoga za šta ljudi mene vezuju. Odmah su vadili krv i ispitivali me na opijate i na alkohol. Ja sam čovjek koji je vrlo ozbiljno u sportu, čak ni ne pijem, istakao je Đorđe.
Prava agonija krenula je tek nakon izvjesnog vremena, a Đorđe je insistirao da porazgovara sa suprugom usmrćene žene. Laku je zanimalo da li je nakon tog razgovora osjećao neku vrstu olakšanja.
- Progledao sam, ali znaš zbog čega? Ja vjerujem u nebo, vjerujem u tu neku karmu - učini zlo, vratiće ti se duplo, učini dobro, vratiće ti se duplo. Kad činim dobro, ne radim da mi se vrati, ali kad činim zlo, bojim se da mi se vrati. Kad kažem zlo, ovo što se desilo je zlo, ne mojom krivicom, ali je zlo. Imam dijete, samo se plašim da mi se na dijete ne vrati. Kad dobiješ dijete, glava ti je drugačije baždarena,
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Kroz naše dosadašnje Oslobođena podcaste, redovno vas podsjećamo na to koliko je sve drugo naspram zdravlja manje važno.
Nažalost, neke žene nemaju nijednu dojku. Neke, samo jednu, ali zdravu, a one najsretnije, imaju obje - zdrave. Radite li samopregled? Brinete li o sebi i prije nego zaboli? Zato ovog puta govorimo o grudima, dojkama, sisama. Ko kako voli da ih zove, a svi ih najviše volimo kad su zdrave.
U novoj Oslobođenoj ugostit ćemo Vesnu Medić, ženu koja je pobijedila karcinom dojke.
Borba sa sistemom je jednako teška kao i sama borba s bolešću. Kada se suočavamo s nedostatkom lijekova i preprekama u zdravstvenom sistemu, osjećamo se iznevjereno. Doktori daju sve od sebe, ali nedostatak osnovnih resursa je ono što nas vraća unazad.
- Osjećam ogromnu frustraciju zbog trenutnog stanja u našem zdravstvenom sistemu. Dok sam se borila sa svojom dijagnozom, često sam se suočavala s neizvjesnošću: hoće li biti hemoterapije, hoće li biti potrebnih lijekova? Ono što me najviše ljuti jeste pomisao na sve one koji nemaju mogućnost da plate te lijekove ili da se bore s administrativnim zahtjevima, kaže Vesna Medić, žena koja je odlučila da pobijedi karcinom dojke.
U ovoj borbi, zlata vrijedna prednost su ljekari kojima je stalo. Oni koji vaše strahove, bolove i neizvjesnost vide onakvim kakvi jesu i pomažu da vam bude bolje. Ne samo lijekovima, nego i pristupom. Doktorica Berisa Hasanbegović važi za upravo takvu onkologinju i baš ona će govoriti za Oslobođenu.
- Ova bolest nije samo rezultat nasljednih faktora; ona se može aktivirati i vanjskim okidačima kao što su stres, ishrana i životne navike. Naša misija je razumjeti te mehanizme kako bismo pronašli efikasnije načine za prevenciju i liječenje. Rak je, u svojoj srži, genetska bolest, ali njeni uzroci su mnogo dublji i složeniji nego što se često misli, kazala je dr. Hasanbegović.
Ono do čega dovodi rak je gubitak kose prvo, a ponekad i do gubitka dojke. Neke žene kao da se stide da kažu da im je to važno jer su suočene sa dijagnozom zbog koje može ostati bez života. Možete li sa psihološkog aspekta reći je li u stvari opravdan taj strah od gubitka nekog o
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 36. epizodi podcasta (IN)Direkt gledajte Kenana Handžića, mladog trenera i bivšeg fudbalera sa bogatim premijerligaškim iskustvom.
Prošao je omladinske kategorije FK Sarajevo. Na samom kraju sezone u kojoj sa juniorima osvaja duplu krunu, Kenan dobija priliku da debituje za prvi tim. Pogodio je u debitanskoj utakmici, a na kraju naredne sezone postiže i pogodak u posljednjem kolu koji Sarajevo čini viceprvakom. Sa 20 godina postaje kapiten bordo tima.
Sa Koševa prelazi u redove NK Zagreb te se nakon dvije sezone vraća u Premijer Ligu BiH. Potpisuje za Olimpik sa kojim će osvojiti Kup BiH. Naredna stanica je Titus Petange, klub iz Luksemburga te novi povratak u domaći fudbal. Nakon polusezone u Krupi, Handžić ponovo oblači dres Olimpika, osvaja titulu Prve Lige FBiH i vraća ga na najveći nivo domaćeg fudbala. Nastupao je za Mladost Doboj-Kakanj u dva navrata, Goražde, italijanski Casalbordino i Unis iz Vogošće.
- Žao mi je što se nikad nisam vratio u Sarajevo. Potajno sam se nadao. Pogotovo tad, 2015. kad smo Kup osvojili, igrao sam stvarno dobro i trener je bio Dženan Uščuplić. U tom sam se trenutku najviše nadao da bi se mogao vratiti jer sam mislio da sam i sazreo kao igrač i da su te neke stvari prošle. Dženo je trener koji me najbolje poznaje. Ali džabe, neke stvari su se dešavale kako su se dešavale, otkriva nam Kenan Handžić.
Vrlo mlad prekida igračku karijeru i posvećuje se trenerskom poslu. Priliku dobija u redovima gradskog rivala Željezničara te zatim u ambicioznom prvoligašu sa Pala, Romaniji. Danas je Kenan Handžić asistent menadžera i video analitičar u Stupčanici iz Olova koja ozbiljno pretenduje da uđe u Premijer Ligu BiH.
Dotakli smo se debija u bordo dresu, nošenja kapitenske trake, gradskog derbija i teške situacije u voljenom klubu. Nezaobilazna tema je bio Ćiro Blažević i igranje za NK Zagreb. Podsjetio nas je na izrazito jaku
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Lokalni izbori okončani su i na dijelu Bosne i Hercegovine pogođenom katastrofalnim poplavama i bujicama, izuzev Donje Jablanice. I Centralna izborna komisija privodi kraju posao, u poplavljenim područjima zbrajaju se štete. Vlada Federacije s milion maraka pomaže obrtnike na ovim prostorima, podrška domaćinstvima najavljena je u iznosu nešto većem od pola miliona. I iz regije stiže pomoć, no kako dalje, hoćemo li ubrzati euroatlantske integracije i krenuti naprijed ili će rezultati netom okončanih izbora ponovo zakomplicirati političku scenu? Kada ćemo otvoriti pregovore sa Evropskom unijom i još važnije – ko ih sve koči? Šta Bruxellesu znači gostovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u ruskom Kazanju, na samitu BRICS-a? Kada ćemo otvoriti pregovore sa Evropskom unijom i još važnije - ko ih sve koči? Šta Bruxellesu znači gostovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u ruskom Kazanju, na samitu BRIKS-a?
Na ova pitanja će nam, u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, odgovoriti Sabina Ćudić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, potpredsjednica Naše stranke i članica Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je filmski reditelji scenarista, Nedžad Begović, koji osim u domenu filmske umjetnosti uspješno djeluje i u domenu likovne umjetnosti. Tokom opsade Sarajeva dao je doprinos dokumentiranju svakodnevnog života u ratu.
Njegova djela su prikazana na prestižnim svjetskim festivalima, a osvojio je brojne značajne nagrade i priznanja.
Sa Amirom Vukom Zecom prisjetio se ranog djetinjstva, odrastanja, Filmskog kluba „Riječ mladih“ i odlazaka na Pulski filmski festival te filmskog kritičara Duška Dimitrovskog čije su mu riječi promijenile život.
Kaže da ga je sarajevsko naselje Mejtaš formiralo i da je danas takav kakav jeste zahvaljujući odrastanju u tom naselju. Govorili su o prošlosti te kako je bilo odrastati 60.-ih i 70.ih godina prošlog stoljeća. Nedžad nam je rekao i šta za njega predstavlja Sarajevo i da li je nekada nostalgičan.
- Jedino za čime mogu biti nostalgičan je budućnost, pošto je budućnost stvarna, ovo što smo proživljali nije nostalgično, to je tačno. Meni je Sarajevo čudo, ono mi je sve, zato sam ja ovakav. Sarajevo je za mene taman grad, ni malen ni velik, nego taman. Ti sretneš koga treba da sretneš. Kako kaže Dario Džamonja, Sarajevo je jedini grad u svijetu gdje izađeš kokuz i vratiš se kući sa sto maraka alkohola u krvi. To ti je Sarajevo, ističe Nedžad.
Dodaje i da je Sarajevo neuhvatljivo.
- Ono je nevjerovatno fotogenično i ne znaš ni kako ni zašto. Imaš Markale, one uske ulice, tramvaje, depresije, ali ti kad tu uslikaš u dobrom momentu, to je čudesna fotografija. I sve je tako, kazao je Nedžad.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Neodoljiva Simonida Puhalo, urnebesni Sudžuka Mustafa, omiljeni Sudo Husika, bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac i reditelj, uvaženi profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu - Admir Glamočak gost je nove epizode podcasta Opet Laka.
Ko je veći Sarajlija - profesor ili Laka, kakve uspomene nosi iz djetinjstva, kako je iz rata uspio izaći kao bolji čovjek? Ko je zapravo bila legendarna Simonida Puhalo i ko ima bolje noge - ona ili Brena? Kako je Akademija scenskih umjetnosti, uprkos svemu, uspjela postati ono što je danas?
Kroz razgovor su se Glamočak i Laka prisjetili ratnih godina, razgovarali o umjetnosti uopšte i eri društvenih mreža. Nezaobilazna tema bio je i slučaj bh. glumca Moamera Kasumovića koji je osuđen zbog bludničenja nad petnaestogodišnjakom, a o čijem nedjelu je brujala javnost.
- Ono što je tačno jeste da je Moamer Kasumović presuđen, dakle, nije u domenu rekla-kazala, nego je presuđen od strane Kantonalnog suda za bludničenje nad maloljetnikom i to je užasno. Novinari danas traže krivce i u Akademiji scenskih umjetnosti. Akademija scenskih umjetnosti je kriva zato što je on studirao na njoj?! Potpuno nevjerovatno! Neko mi je rekao da je bio neki članak u nekim novinama da se zapravo na Akademiji i uče da budu takvi, zamislite vi to?! Koji um može sklopiti tako bolesnu rečenicu! Prvo, radi se o očito nekoj osobi koja nije zdrava jer to je sigurno bolest. To je grozno, stvarno. Pogotovo za žrtve, njemu je grozno, pretpostavljam, kad se sve to razotkrilo, razotkrilo se dvije - tri godine nakon događanja. Uništio je sebi karijeru, ali je bacio ljagu na cijelu našu profesiju, zato što su ljudi skloni da poistovjećuju stvari, da izjednačavaju - glumci su svi ovakvi ili onakvi, rekao je Glamočak.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Laat meer zien
