Afleveringen

  • Send us a text

    U 49. epizodi podcasta (IN)Direkt ugostili smo jednog od najperspektivnijih mladih bh. golmana, igrača sarajevskog Željezničara - Vedada Muftića.

    Muftić je rođen 25. oktobra 2001. godine u Sarajevu, a svoje prve profesionalne korake napravio je upravo u Željezničaru, klubu s dugom tradicijom razvoja talentovanih igrača. Svoj debi u plavom dresu zabilježio je 25. aprila 2021. godine u utakmici protiv Olimpika, a već mjesec dana kasnije, u pobjedi protiv Krupe, upisao je i svoj prvi “clean sheet”.

    U ljeto 2021. godine potpisuje svoj prvi profesionalni ugovor sa Željezničarom. Iako je u prvim sezonama ulazio postepeno u ritam, Muftić je s vremenom postao značajan oslonac na golu Željezničara, a neizostavan dokaz toga je i činjenica da je već dva puta produžavao ugovor s klubom - u aprilu 2023. i zatim u augustu 2024. godine, čime se njegova saradnja s “Plavima” produžila do jula 2026. godine.

    Prošlosezonski nastupi i povjerenje stručnog štaba donijeli su mu sve veću minutažu, pa je samo u sezoni 2023./'24. zabilježio 34 zvanična nastupa (33 u ligi i jedan u evropskom takmičenju), pokazavši zavidnu stabilnost i kontinuitet na golu. Kroz takve nastupe, Muftić se nametnuo kao jedan od čuvara mreže od kojeg se s razlogom očekuje dodatni iskorak i u nastavku karijere.

    - Pozicija golmana je specifična. Možemo braniti 10 šansi, biti najbolji, ali ako primimo go u 90. minuti, svako će spominjati kako si ti pogriješio i ti si krivac jedini. Isključivo ti, niko više. Napadači mogu zabiti go, ne zabiti go, to je drugačije opet. Tako da je velika odgovornost igrati za klub kao što je Željo, ali i velika čast svakako, ističe Vedad.

    Iako njegova priča ne obiluje posudbama i transferima, upravo ta dosljednost u dresu jednog kluba i neprekidni razvoj kroz različite generacije Željezničara svjedoče o upornosti, radu i ljubavi prema klubu.

    U novoj epizodi podcasta (IN)Direkt saznat ćemo kako je izgledao Vedadov put od omladinskog pogona do prvog tima, šta za njega znači dres FK Željezničar, kako se nosi s izazovima i odgovornošću pozicije golmana te kakva su mu očekivanja za budućnost u Premijer ligi BiH i, možda, na drugim evropsk

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Danas će Bijela kuća dobiti novog stanara: Donald Trump, 45. predsjednik, preuzet će drugi mandat, kao drugi u američkoj historiji kome je to uspjelo neuzastopno. Prije njega je samo Grover Clevelend bio predsjednik od 1885. do 1889., da bi ponovo 1893. godine bio izabran. No, mnogo više od ovakvih zanimljivosti, svijet interesiraju potezi koji slijede iz Ovalnog ureda, glavnokomandujuće sobe najmoćnije sile. Pitanje svih pitanja jeste odnos prema ratovima - stanje na Bliskom istoku oduvijek je u žiži američkog interesa, a zbog NATO saveza i tradicionalno dobrih veza sa Evropom, ruska agresija na Ukrajinu animirala je ogromnu američku pomoć i podršku. Kako dalje? Trumpov slogan Make America Great Again u ovom času se tumači kako kome odgovara, prisvajaju ga suverenisti poput Orbana ili Fica, kao i domaći nacionalisti tipa Vučića ili Dodika, dok vječni američki prijatelji - poput Britanaca - podsjećaju da je velika i jaka Amerika garant mira, napominjući da Trump niti jedan rat nije započeo.

    S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, koji tu dužnost obavlja desetu godinu.

    Kako gleda na novog stanara Bijele kuće i Trumpovu suradnju sa Evropom? Da li je moguće da Trump povuče SAD iz NATO saveza?

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Stereotipi vezani za estetsku hirurgiju polako nestaju, a sve više ljudi se odlučuje na ovaj korak, kako bi svoje samopouzdanje podigli na viši nivo. Tehnologija je napredovala, rijetko kada se čuje za neki slučaj korekcije tijela koji je pošao po zlu, a i same operacije su postale manje invazivne.

    O benefitima i procesima estetskih korekcija, govorili smo u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, sa mr. sci. dr. Adnanom Zećom, specijalistom rekonstruktivne, plastične i estetske hirurgije.

    Dr. Zećo ističe da je mnogim pacijentima promijenio život, naravno na bolje, ali da nerijetko ljudi dolaze sa nerealnim očekivanjima. Naravno, još nismo zamakli u ekstreme koji su popularni na zapadu i to iz razloga što plastični hirurg vrlo lako može odbiti zahtjeve pacijenta.

    Saznali smo kada i zašto estetski hirurzi odbijaju pacijente, ima li savršeno tijelo cijenu i da li ovim korekcijama normalizujemo nerealne standarde ljepote.

    Jeste li znali da se klempavost kod djece može ukloniti već kada napune 5,5 godina? Šta muškarci najčešće operišu, zašto se žene odlučuju na operaciju smanjenja dojki?

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Dževada Tašića, dugogodišnjeg novinara Oslobođenja, ugostili smo u novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. Govorio je Tašić o dobu njegovog dolaska u Oslobođenje i općenito o društvenom ambijentu sedamdesetih i osamdesetih godina u Sarajevu, kao i studentskoj pobuni 1968. godine, a kasnije i o svojoj ulozi u ratnom Oslobođenju.

    Pričao je sa Markovinom o izgradnji Doma mladih i ulozi te ustanove u stvaranju kulturne scene, zatim o previranjima u partiji, novoj generaciji nakon dviju velikih afera, Neum i Agrokomerc i o tome kako je kao član Izborne komisije doživio prve izbore.

    Govorio je i o tome kako je izgledao početak rata i o pritisku kojeg su sarajevski Srbi trpjeli iz Beograda.

    - Kada su se pojavili nacionalni programi u kojima je Bosna postala žrtva u kojoj se trebalo komadati, kada su se počele crtati karte i praviti nacionalni torovi tada je jako malo prostora bilo za te pojedince o kojima govorite. Mislim da je taj pritisak koji su Srbi doživjeli u Sarajevu, ne od sarajevskih vlasti, nego od Srbije prije svega, Miloševića i njegovih pijuna bio nevjerovatan, ili ćeš sa nama, ili ćeš postati Alijin Srbin - ili sa nama ili nikako. Ljudi iz mog okruženja su bili prinuđeni da napuste svoje stanove i da odu negdje drugo. Dolazili su i kukali. Dakle izvršen je jedan teror nad BiH bez ikakve sumnje, rekao je Tašić.

    Saznali smo zbog čega je otišao iz Sarajeva i zašto se nikada nije vratio.

    Riječi je bilo i o novini „Bosanska pošta“ koju je pokrenuo u Norveškoj, o saradnicima, tematici i utjecaju kojeg je imala. Razgovarali su i o potencijalnom odnosu dijaspore i Bosne i Hercegovine u budućnosti, o njegovoj knjizi posvećenoj Marijin Dvoru, koju je nedavno promovirao u Sarajevu te o tome kako je u novinarskom smislu izgledala Olimpijada.

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Svoj život je posvetio arhitekturi, smatrajući je, ne samo pozivom, već dušom svog bića. On je majstor čiji stvaralački duh preobražava horizonte Bosne i Hercegovine i šireg regiona. Stanovnik je svijeta, svoje zemlje, voljenog grada i njegovih mahala. Sa olovkom govori i, nerijetko, uz sevdah stvara - arhitekta Amir Vuk Zec gost je nove epizode podcasta Opet Laka.
    Zanimalo je Laku je li Amir vuk ili zec i od čega to zavisi, može li se slušati sevdalinka i crtati na ajpedu i gdje počinje umjetnost. Amir je sa nama podijelio svoju fascinaciju predjelima Andaluzije, ukazao na problem kuća na tri sprata i njihove veze sa svekrvama i priznao da ga je geografija, u dobroj mjeri, odredila.
    Čak i svako, naizgled jednostavno pitanje, u ovom podcastu pokretalo je duboke razgovore koji vode u potpuno druge horizonte. Kao i obično, Laka je i našeg gosta iz studija sa sprata iznad, dobro “oguglao”, pa mu je servirao i nekoliko pride (ne)običnih tema. Na meniju se, naravno, našao grah, koji Amir rado spremi u svom Studiju Zec, ali i sutlija, koju voli toliko da se za nju otima sa svojim sinom Makom, za kojeg kaže da će biti njegov nasljednik.
    Za vječitu ljubav arhitekte prema sutliji, krivi su mirisi i upravo njima inspirisan, nastao je njegov projekat “Miris dunja”, tradicionalna bosanska kafana u srcu Baščaršije.
    - Okusi i mirisi mladosti, djetinjstva, odrastanja. Mirisi najbolje vrate sjećanja i svaki ponovni susret sa njima te vrati u prošlost i onda ti sve postane nestvarno dobro. Sjećam se kad sam napravio somun u Vankuveru pokojnom Dubravku Brigiću, stavio sam čurekot, njemu je zamirisalo i uz suze mi je rekao: “Joj, Zec, kad emigriraš, onda od jedne domovine, dobiješ dvije tuđine.”. To je taj trenutak kada se samo jednim mirisom toliko toga vrati i kada vidiš koliko je čovjek haptičan. Prostor definišu i mirisi i zato je jedan od mojih prvih projekata bio Miris dunja, prisjeća se Amir te nadalje objašnjava kako prije centar sobe nije bio televizor.
    - Prije nije bilo televizije, bile su primaće sobe, salon i tu ti uđe familija. Teorija koju stalno mantram je ta, da je primaću sobu razvalila televizija. Onda kad je ušla slika, nestal

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    U novoj Oslobođenoj ćemo razgovarati o izazovima i radostima života sa djetetom koje ima poteškoće u razvoju. Naša gošća, Sanja, majka 20-godišnjeg Jovana, koji je rođen sa cerebralnom paralizom, podijelit će sa nama svoje iskustvo roditeljstva kao jednog velikog putovanja, punog izazova, ali i ljubavi, i radosti.
    Kako su izgledali trenuci kada su saznali dijagnozu, kako su se nosili s neizvjesnošću i izazovima te borbe i koliko je snage potrebno da se suočimo sa takvom realnošću.
    - Joco je moja treća trudnoća, bila je to blizanačka trudnoća i rođen je u 29. nedjelji. Nažalost, druga beba nije preživjela. Joco je rođen sa kilogram i 450 grama. Samim rođenjem pojavile su se prve komplikacije - nije mogao da diše sam, nije mogao da jede, a razvoj organa nije bio je zadovoljavajući. Proveli smo dva mjeseca u bolnici, a kada smo konačno izašli, otpusna lista nije pokazivala nikakve posebne probleme. Međutim, kada je Joco imao godinu dana i trebalo je da počne da hoda, primijetila sam da nije mogao da se oslanja na noge. Počela sam da primjećujem znakove koji su ukazivali da nešto nije u redu. Ubrzo smo počeli sa rehabilitacijom, a doktori su nas uputili u Beograd. Tamo smo saznali da je dijagnoza cerebralna paraliza. Samo saopštavanje je bilo hladno, bez ikakvih emocija. Sjećam se da na putu od Beograda do Prnjavora, moj muž i ja nismo progovorili nijednu riječ. Kada smo došli kući, isplakala sam se i rekla mužu da sada kada znamo šta je, krećemo u borbu, prisjeća se Sanja.
    Kakav je osjećaj biti roditelj djeteta sa poteškoćama u razvoju? Šta sve podrazumijeva ta posebna uloga, kako se nositi sa svim usponima i padovima i koliko je važno biti zahvalan za svaki trenutak?
    - Samo riječ "poseban" znači da je to i posebna uloga roditelja takvog djeteta. Ja bih rekla da je to jedna velika avantura i jedno veliko putovanje gdje imate razne uzbrdice, nizbrdice, nekad je lakše, nekad teže, ali sa puno izazova, puno veselih trenutaka. Ima tu i puno plača, i mog, i njegovog, a uglavnom - jedna velika avantura. Što se tiče mog života, mislim da nisam ništa propustila. Kad bi me neko pitao da sad počnem ispočetka, da ponovo imam 20 godina - ponovo

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    U sezoni 23./24. Premijer lige BiH, u dresu Sarajeva je postigao 8 golova i podijelio 6 asistencija, a danas brani boje poljske Cracovije. Gost naredne epizode podcasta (IN)Direkt je Ajdin Hasić.Svoje prve korake napravio je u Budućnosti iz Banovića, da bi već sa 13 godina prešao u omladinski pogon Dinama iz Zagreba. Kao 17-godišnjak debitovao je za Dinamo II, najavljujući veliki potencijal. Slijedi prelazak u Beşiktaş, ali i izazovi u vidu posudbi u Ümraniyespor i Göztepe, uz borbu s povredama i potrebom za dokazivanjem.Na reprezentativnom planu, prošao je sve uzraste Bosne i Hercegovine, često noseći kapitensku traku u U17 i U19 timovima, a 2020. godine zaradio je i poziv u seniorsku selekciju. Povratak u Sarajevo donio mu je kontinuitet i samopouzdanje, pa je danas u Cracoviji, gdje potvrđuje da ga ni povrede ni pehovi nisu spriječili da pokaže kvalitet.Kako su ga primijetili skauti Dinama? Žali li Ajdin Hasić zbog odlaska u Bešiktaš?Koja utakmica mu je najdraža u karijeri? Da li bi se vratio u FK Sarajevo?Kakve uspomene nosi sa reprezentativnih nastupa? Kako su Hasića prihvatili u Cracoviji?
    Odgovore na ova pitanja i mnoga druga poslušajte i pogledajte.

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Jedno od prvih obećanja aktuelnog federalnog premijera Nermina Nikšića bile su fiskalne reforme, set zakona koji se čeka punih deset godina: obećavao ih je i njegov prethodnik Fadil Novalić više od sedam godina, a onda je aktuelna Vlada nastupila kao Deda Mraz i uoči Nove godine umjesto zakona donijela odluku kojom je odredila 1.000 konvertibilnih maraka kao entitetski minimalac. Od smanjenja poreza i doprinosa - koji su kamen o vratu privredi većeg bosanskohercegovačkog entiteta - umjesto vlasti govori opozicija, a prosta matematika kaže da minimalac poslodavce košta ukupno 1.773,52 marke. Može li to podnijeti realni sektor?

    S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije, i sam privrednik, generalni direktor Centrotransa.

    Prosječna plaća u Federaciji je s krajem prošle godine iznosila 1.395 maraka, a u susjednoj Hrvatskoj 1.300 eura. U Srbiji je prosječna plaća bila 825 eura, što zapravo tjera na samo jedan zaključak: da bi Federacija živjela bolje, privreda je ključ, realni sektor prije svih.

    Danas je bila sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća: šta je dogovoreno? Kada će Vlada krenuti u fiskalne reforme?

    Zapad nema minimalnu plaću, ima minimalnu satnicu: zašto kod nas nije tako? Iz Banovića najavljuju bosansko proljeće, upravo u strahu od otkaza? Kada će Vlada krenuti u fiskalne reforme slušajte i gledajte večeras u 19 sati na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, YouTube audio, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Gost novog izdanja podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je fotograf Damir Šagolj. Osnovnu školu završava u Sarajevu, a nakon prvog razreda srednje građevinske škole se seli sa porodicom u Moskvu, gdje otac Mirko radi kao dopisnik Oslobođenja. Na Moskovskom Energetskom Institutu završava tri godine studija automatike, a 1990. godine se vraća u Sarajevo gdje nastavlja studije automatike te sa dvadeset godina apsolvira na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.Rat provodi u Sarajevu. Nakon završetka rata i demobilizacije, zapošljava se u novinskoj agenciji Reuters. Kao novinar Reuters-a radi u Bosni i Hercegovini, region, ali i širom svijeta, pokrivajući najveće svjetske događaje, uglavnom konflikte, prirodne i druge katastrofe, ali i druge priče od globalnog značaja. 2009. godine se seli na Tajland, a 2015. u Kinu, odakle nastavlja raditi kao novinar i menadžer u agenciji Reuters.Tokom više od dvadeset godina rada, izvještavao je iz preko četrdeset zemalja. Damirovi radovi su objavljivani u najvećim svjetskim medijima, a za njih je dobio brojne nagrade, uključujući i Pulitzerovu za izvještavanje o tragediji naroda Rohinja u Mijanmaru i Bangladešu.Zašto je umjesto Druge gimnazije upisao građevinsku školu, zbog čega je rat u BiH jedna od najvažnijih stvari koja mu se desila u životu, kako je snimio čuvenu fotografiju na vjenčanju princa Harrya i Megan?O životu u Moskvi, poslu agencijskog fotografa, o WARM fondaciji, radu sa studentima, povjerenju, lažima, između ostalog slušajte i gledajte u novoj epizodi podcasta O prostoru sa Zecom Vukom ove nedjelje u 21 sati na www.podcastoslobodjenje.ba

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Pljuni i zapjevaj jer u novu epizodu podcasta Opet Laka, stiže Alen Islamović, bosanskohercegovački rok pjevač i bivši član kultnih Divljih jagoda i Bijelog dugmeta.

    Ovog petka u 20 sati, kao prvo, vrata zaključati. Kao drugo, prozor zatvoriti. Kao treće, spustiti zavjese, ostati doma, slušati i gledati stominutni podcast razgovor u kojem ćete uživati. Svi nostalgičari, jugonostalgičari, mladi i vi, nešto stariji, budite spremni da uz Laku i Alena proputujete nekim sasvim drugim vremenima.

    Prisjetio se Islamović svojih muzičkih početaka te kako je, nastupajući u bendu koji je bio predgrupa Divljih jagoda, postao pjevač ovog sastava, a kasnije i stilista. Je li bilo para za muzičare u Jugi? Zbog čega je kasnije sumnjao u Bregin poziv da iz Jagoda pređe u Dugme? Zašto njegov glas nije bio po mjeri Jugotona?

    Podijelio je sa nama i anegdote iz djetinjstva, neke od onih sa Bregom i priznao da je njegov dolazak u Bijelo dugme bio kao kec na deset.

    U kakvim je odnosima sa Tifom i Bebekom, je li se pokajao zbog nekih karijernih odluka, je li bilo bolje nekada ili sada? Zašto je Dugme jače i od Rolling Stonesa, između ostalog saznajte u novoj epizodi podcasta Opet Laka, ovog petka u 20 sati na www.podcastoslobodjenje.ba.


    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Ima li neko u BiH da nije čuo za brend Alma Ras?

    Alma Ras je prepoznata po proizvodnji donjeg rublja i odjeće za spavanje te vrhunskom kvalitetu i inovativnom dizajnu, a mi smo u novoj epizodi podcasta Životna škola ugostili Rasima Memagića, generalnog direktora ove kompanije.

    Pod Rasimovim vodstvom, kompanija je značajno proširila proizvodne kapacitete, otvorila nova radna mjesta i uvela moderne tehnologije u proizvodni proces.

    Memagić se ističe kao vizionar koji naglašava važnost ulaganja u ljude. Posebnu pažnju posvećuje edukaciji i razvoju zaposlenika, stvarajući korporativnu kulturu koja potiče lojalnost i motivaciju. Ponosno ističe da zapošljava oko 1. 200 radnika, a da je prosječna starost u kompaniji 37 godina. Njegovo iskustvo proširilo se i na međunarodnu scenu kroz partnerstva s renomiranim brendovima poput Triumpha, Armanija i Hugo Bossa, od kojih kompanija ostvaruje 75 posto prihoda putem izvoza.

    Iako se ima čime pohvaliti, Rasim poručuje da u našoj zemlji ne postoje veliki direktori i menadžeri jer to okolina ne dozvoljava.

    Šta je to naučio od svojih roditelja koji su 1998. godine osnovali ovu kompaniju, kada ga je otac naljutio, slušajte i gledajte ove srijede u 20 sati na www.podcastoslobodjenje.ba

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    U 47. izdanju podcasta (IN)Direkt s ponosom vam predstavljamo novog gosta - jednog od najsvestranijih defanzivaca koji je ikad nastupao u Premijer ligi BiH, Veldina Muharemovića, poznatijeg pod nadimkom "Lede". Bivši reprezentativac Bosne i Hercegovine, s tri nastupa za “Zmajeve”, Veldin se navijačima Sarajeva zauvijek urezao u sjećanje zbog svoje borbenosti i neočekivane napadačke efikasnosti za odbrambenog igrača.

    - Postoji svjesnost da ti ne možeš zaraditi neke pare tu. Svjesnost da prilika koju imaš da igraš za Fudbalski klub Sarajevo je puno veća od finansijske nadoknade. U sebi sam tražio motivaciju da je to neka odskočna daska za bilo šta. Da se mora izaći iz Bosne da bi čovjek obezbjedio neku egzistenciju. Jer uslovi u Sarajevu koje smo mi imali, na kakvim terenima smo trenirali i gdje smo sve trenirali, ne može u istu rečenicu sa onim što sada ima Fudbalski klub Sarajevo, prisjeća se Muharemović svog boravka u Sarajevu.

    Kroz bogatu igračku karijeru, Lede je branio boje FK Sarajeva, belgijskog Lokerena, FK Olimpica, te se okušao i u azerbejdžanskoj Xäzär Länkäran. Nakon sjajnih partija u Premijer ligi, zaputio se i prema Luksemburgu, gdje je s Fola Eschom osvojio titulu tamošnjeg šampiona. S FK Sarajevom je, između ostalog, uzeo naslov prvaka BiH i pehar Kupa BiH, da bi s Olimpicom dodao i drugi trofej Kupa BiH.

    Veldin je karijeru nastavio u trenerskim vodama, gdje je ostvario zapažen napredak. Proveo je dvije godine kao šef stručnog štaba drugog tima Fole Esch, potom je preuzeo ulogu pomoćnog trenera prvog tima istog kluba na još dvije godine. Trenutno je pomoćni trener drugog luksemburškog kluba, FC Una Strassen, gdje nastavlja graditi svoju trenersku karijeru i prenositi iskustva na nove generacije igrača.

    U novoj epizodi (IN)Direkta, Veldin će nam otkriti šta ga je motiviralo da se od klasične defanzivne uloge često prebaci u ofanzivne zadatke, kako je izgledao prelazak iz bh. prvenstva u Belgiju i Azerbejdžan te kakvi su izazovi u radu s ekipama u Luksemburgu. Ne propustite priliku saznati više o ovoj iznimnoj karijeri ispričanoj iz pr

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Jesmo li sami u studiju ili je i BIA ovdje sa nama, tako je počeo razgovor Vildane Selimbegović i aktiviste iz Srbije Nikole Ristića u najnovijoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom

    Šta pokreće talas studentskih blokada i protesta širom Srbije? Ko stoji iza ovog pokreta, koji se već proširio na više od 40 fakulteta? Kako reaguje vlast, a kako građani?

    U najnovijoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom, Vildana Selimbegović je razgovarala sa Nikolom Ristićem, beogradskim aktivistom i stručnjakom za digitalne komunikacije, o tome kako mladi u Srbiji blokadama traže pravdu i odgovornost vlasti. Saznajte šta simbolizuje crvena šaka, kako studenti organizuju proteste bez lidera i zašto režim pokušava da ih zaustavi.

    - Vučić ima četiri omče oko vrata, a studenti su mu sada stavili petu. Ovo nisu samo protesti, ovo je glas mladosti Srbije koja ne pristaje na korupciju i bahatost vlasti, kazao je Nikola Ristić

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    U novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, govorimo o mnogo toga, ali prvo o onome što mnoge zanima, a to je seksualna želja ili libido. Amela Ivković O'Reilly, nutricionistica, nam je objasnila i šta to utječe na naš libido i kako ga vratiti.

    Amela je iskusna nutricionistica sa dugogodišnjim radnim iskustvom na međunarodnom nivou, članica renomiranih nutricionističkih i medicinskih udruženja. Posvećena je promociji zdravih prehrambenih navika, saradnji sa stručnjacima iz različitih oblasti i razvoju inovativnih zdravstvenih programa.

    I upravo ona je savršena sagovornica za teme poput da li postoji dobra dijeta, koliko proteina je potrebno našem organizmu i je li gluten baš toliko loš.

    Objasnila nam je Amela i kakve veze ima naša ishrana sa seksualnom željom.

    - Naš libido ili seksualna želja jedan je od vitalnih znakova našeg tijela, ako nemamo seksualnu želju to je znak da postoji neka disfunkcija u našem tijelu, pojašnjava Amela.

    Saznali smo od Amele da nas industrija hrane zna i prevariti te da pahuljice, jogurt i voće za doručak i nisu najbolja opcija.

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Maja Salkić, glumica i direktorica Sarajevskog Ratnog Teatra (SARTR), gošća je nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom, gdje je govorila o različitim iskustvima glumačkog rada sa djecom i sa starijima.

    Pričala je i o svom iskustvu odrastanja u Bagdadu i tamošnjem ratu te o nasljeđu Energoinvesta čije je dijete zapravo bila, kao i o tome koliko je ta firma značila njenom ocu i njegovim kolegama.

    Nezaobilazna tema razgovora bila je i gostovanje SARTR-a u Banjoj Luci, sa svime što se oko tog gostovanja događalo te o njenom glumačkom sudjelovanju u obilježavanju sjećanja na genocid u Srebrenici. Riječi je bilo i o dvije predstave koje se na tu temu pripremaju u idućoj sezoni u SARTR-u, povodom tridesete godišnjice genocida.

    Razgovarala je sa Markovinom o tome kako pristupiti činjenici ratnog nasljeđa SARTR-a i kako danas profilirati teatar s tom pričom.

    O dometima pozorišta u stvaranju drugačijeg društva te o tri, porukom vrlo specifične, predstave u kojima je glumila: "Katarina Kosača", "Životinjska farma" i "Majstor i Margarita"

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    On je pionir i veteran domaće scene stand-up komedije. Nastupao je u više od 50 zemalja svijeta što ga čini međunarodno najaktivnijim komičarom sa ovih prostora. On je pilot, prevodilac, filozof, sociolog. On je najsmješniji čovjek na planeti, ali zamalo - na svjetskom takmičenju The Funniest Person in the World u Helsinkiju osvojio je 12. mjesto, a uoči obilježavanja dvije decenije karijere pred sarajevskom publikom, stiže u naš studio - Peđa Bajović je gost prve ovogodišnje epizode podcasta Opet Laka.

    Znate već naše podcast običaje - Laka redovno prečešlja cijelo porodično stablo svakog gosta, međutim, ovoga puta je kroz razgovor naišao na nešto drugačiji odgovor. Bajović ističe da je oduvijek bio neko ko je “od svugdje gdje mu se plati” i kako je, po tom pitanju, plaćenik.

    Govorio je Bajović i o svom američkom snu i realnom iskustvu u Americi, danima kada je išao u vojnu školu, a sa nama je podijelio i iskustva koja je imao prilikom izvođenja predstava, ističući tišinu kao jednog od svojih najvećih neprijatelja.

    Ipak, izdvojio je iskustvo prilikom igranja predstava pred mlađom publikom u susjedstvu.

    - Pravio sam neki nastup u Srbiji , publika je bila malo mlađa, recimo da su u tridesetim godinama i ja napravim neku foru i kao nabacim - eto, kao doktor Dabić. Nemaju pojma! Ne znaju, ne povezuju. No ding, ding! I sad ja razmišljam je li to dobro, ono, tipa prevazišli su tu vrstu trauma ili to nije dobro? Treba li znati kotekst cijele te priče da se ta priča ne ponovi? Znaš, nisam pametan, kazao je Bajović.

    Da li Bajović zaista odlazi sa scene da se, kako kaže, uvali negdje u budžet ili je ovo samo kraj jednog poglavlja? Kako je živjeti od humora, je li teško biti roditelj i kako izlazi na kraj sa djecom u pubertetu?

    Govorio je Bajović o svom američkom snu i realnom iskustvu u Americi, danima kada je išao u vojnu školu, a sa nama je podijelio i iskustva koja je imao prilikom izvođenja predstava, ističući tišinu kao jednog od svojih najvećih neprijatelja.

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    U novoj epizodi podcasta Oslobođena, gošće su tri hrabre i inspirativne djevojčice: Leona, Đurđa i Lola. Njih tri će nam otkriti šta ih oduševljava, šta bi uradile da imaju neku moć i ko su njihovi superheroji.
    Njihova maštovitost i neiscrpna energija donose svježe i nevjerojatne perspektive na temu snova i uzora. Imate priliku čuti kako Leona, Đurđa i Lola dijele svoja razmišljanja o tome što znači biti heroina, kako bi oblikovale svijet kad bi imale neku moć, kako svakodnevni mali trenuci mogu biti izvor velike inspiracije te kako se nose sa tugom i strahom...
    - Previše ste odrasli, previše ste ozbiljni. Ne znam, nekako ste uvijek... Niste baš uvijek, a većina je takva. Strogi ste, nekako uvijek ste ljuti, namršteni. Budite malo više djeca, poručuje nam dvanaestogodišnja Leona.
    U razgovoru sa šestogodišnjom Đurđom, otkrivamo nevjerojatne odgovore na pitanja o tome kako svijet vidi njena mašta.
    - Ko bude dobar, on dobija poklon, ko ne bude, on ne dobija. Zato trebamo slušati roditelje, pomagati drugima, slušati braću i sestre. Ponekad pomažem svojim roditeljima, ponekad spremim sobu, kad mi se da i nekad sam čak izvadila iz mašine za suđe stvari, ali to je bilo jako davno. Da dođe sad zlatna ribica da kaže da će mi ispuniti želju, ta želja bi bila da poletim. Otišla bih u svemir i obukla četiri jakne da mi ne bude hladno. Skakutala bih po planetama i otkrila planetu slatkiša, kaže Đurđa.
    Šta devetogodišnja Lola misli da odrasli rade pogrešno? Šta bi mogli uraditi bolje? Kako bi promijenili ponašanje svojih roditelja?
    - Da se ne ljute zbog besmislica. Što nekad moj tata radi. Dobro, i mama. Da ne budu strogi roditelji. Nisu svi roditelji kao ti, naprimjer, ti nisi stroga. Eto, ako nekome treba savjeti, ja predlažem tebe da im daš savjet. I tata, naravno. I svima poručujem da uživaju u svom životu koliko god dugo mogu i da shvate da ništa nije granica za ono što želite, kaže Lola.
    Na kraju, djeca nas podsjećaju na ono što često zaboravimo - da ne postoje granice za ono što želimo, da emocije treba poštovati, a život živjeti s osmijehom. Možda, kad bismo svi bili malo manje strogi, a malo više pažljivi prema onim malim

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    U 46. izdanju podcasta (IN)Direkt ponovo nam se pridružuje istinski fudbalski putnik, Nedo Turković.

    Bivši napadač voljenog Željezničara, a danas menadžer, skaut i medijska ličnost, Nedo je karijeru počeo u omladinskim kategorijama sarajevskih Plavih, gdje je ostao sve do 2009. godine. Nakon dobrih partija u nižerazrednom SAŠK Napretku te kratkih izleta u Vijetnam i Azerbejdžan, vratio se u Željezničar, ostvario dječački san i upisao 23 nastupa, dva gola i pet asistencija u dresu s brojem 9.

    Put ga je potom vodio kroz 16 različitih klubova širom Evrope, Azije i Bliskog istoka – od bosanskih premijerligaških terena u NK Travniku i FK Olimpiku, preko crnogorskog Lovćena, slovenskih Brežica, pa sve do azerbejdžanskog Shuvalana, kazahstanskog Akzhayika, indijskog Neroca, malteškog Qormija, rumunskih Turris Turnu Măgurele i Argeș Piteštija, saudijskog Al-Taqadoma, te klubova u Bangladešu i Iraku. Tako je, promijenivši 16 klubova u čak 12 različitih država, Nedo sakupio nenadmašno internacionalno iskustvo i jedinstveni pogled na fudbal i život uopšte.

    - Ja sam na probi u Uzbekistanu, u sobi sa Milošem Nikolićem. Ko hoće da provjeri nek provjeri. Ja bježim iz sobe i njemu govorim navečer, imam bolju ponudu, ovi me zovu i hoće da ukradu ovima. Ja sa koferima idem samo u drugi dio hotela. Idem na doručak sa tom ekipom, pobjegao od ovih. Koliko sam ja više od tog fudbala… Sve sam prošao i mene više nije bilo sramota. Ja sam u jednom trenutku samo skontao, ideš u Uzbekistan, ideš Nedo po pare. Samo se promijeni mod u glavi. Mene nije bilo sramota da izradim. Koliko para vi dajete? 5? Vi dajete 10? Koferi idu gdje je 10. Nikakav problem. Znam za šta igram. Nisam otišao u Želju, zabio 20 golova i otišao u Konyaspor. Idem po pare. Gdje god, prisjeća se Nedo Turković.

    U ovom drugom dijelu razgovora, dublje ćemo zaći u njegovu avanturu “na točkovima” i otkriti kako je izgledalo konstantno prilagođavanje na različite kulture, fudbalske sisteme i navijačke strasti. Nedo će s nama podijeliti uspone, padove, nevjerovatne trenutke i teške odluke koje su ga gradile i kao igrača i kao čovjeka. Uronite s nama u priču koja doka

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Odbrojavanje je počelo. Cijeli svijet se - uprkos strepnjama - raduje novoj 2025. godini. Hoće li nam donijeti bolje dane, zaustaviti smrt, ubijanje i ratovanje? Prijete li čovječanstvu nove kazne zbog nebrige za klimatske promjene? Može li naredna godina biti ljepša, a ljudi veći i humaniji? Imamo li pravo vjerovati u pravednije i ljudskije sutra? Svi će odgovori na ova pitanja sačekati da praznici prođu. Jer, u ovom času diljem planete vlada novogodišnja groznica, iščekivanje prvog januara s kojim i zvanično stupamo u posljednju godinu prvog kvartala 21. stoljeća. Ni na Balkanu nije drugačije. Teške teme ostavljaju se za kasnije, Bosna i Hercegovina ih ionako ima previše, ali nas to ne sprječava da uživamo u okićenim trgovima i iščekujemo najluđu noć čija će proslava u Sarajevu trajati dva dana.

    Naš gost, u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, je zato čovjek koji nas decenijama umije uveseliti, od srca nasmijati, ali nas i natjerati da razmislimo. Kratko se bavio politikom, politika se dugo bavi njime, kao i svima nama, ali Josip Pejaković umije da uzvrati.

    Da li je moglo drugačije? Da li će se realizirati prvobitna ideja da „Hako“ bude igrani film? Zašto kaže da su na sceni lažni sljedbenici ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a!?

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

  • Send us a text

    Gost novog izdanja podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je Namik Kabil, filmski redatelj i pisac, autor nagrađivanih drama i scenarija, između ostalog i za igrani film "Kod amidže Idriza" redatelja Pjera Žalice. Autor je romana "Sam", "Amarcord", "Isijavanje", "Yesterday" te "Beskućnik" za koju je ove godine dobio regionalnu književnu nagradu Predrag Matvejević.

    Rođen u Tuzli, odrastao u Trebinju, studirao je film u SAD-u na Santa Monica College, Los Angeles City College i UCLA. Njegov igrani film "Čuvari noći" za koji je napisao i scenarij, imao je 2008. svjetsku premijeru na filmskom festivalu u Veneciji, a 2007. godine za dokumentarni film "Informativni razgovori" dobitnik je nagrade "Srce Sarajeva" u kategoriji najbolji dokumentarni film.

    Da li postoji razlika između doma i kuće? Zašto je Beskućnik naslov njegove pete knjige? Šta znači izraz selfbegenisanje? Govorio je o Trebinju i ambijentu u kojem je odrastao, o životu u Americi u kojoj je proveo devet godina, o srušenoj Begovoj kući, Srđanu Aleksiću

    Support the show

    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...